Hrvatska je desna javnost američkog lidera Donalda Trumpa prihvatila većinom oduševljeno, mnogo toplije nego njegove republikanske prethodnike. George Bush stariji bio je odličan na kraju hladnog rata, ali mnogo manje dobar u jugoslavenskoj krizi i za Hrvatsku. Njegov je sin kasnije bio preveliki globalist i, za ukus Europljana, započeo previše ratova. Trump ne započinje ratove i izravniji je od drugih predsjednika. Svesrdno se uključio u kulturni rat. No, s naslovnica ključnih liberalnih medija u SAD-u vrište, u najboljoj verziji, naslovi o Trumpu kao nepredvidivu lideru, a u najgoroj kao o kriminalnom, štetočinskom i neuspješnom. Demokratski političari na predsjedničkim izborima 3. studenoga vide odličnu šansu da, kako tvrde, prekinu agoniju u kojoj se našla Amerika pod Trumpom. Tu nam je poziciju dobro opisao i posvjedočio Robin Radin, član Demokratske stranke i aktivist za osiguranje prava građana da glasaju. Danas u mirovini, a nekada predavač na Harvardu te biznismen u Japanu, Radin duboko vjeruje da je Trump loš predsjednik te smatra da bi dodatne četiri godine trenutačnog predsjednika na čelu zemlje bile užasne za sve građane.
Promocija kaosa
– Mandat Donalda Trump bio je katastrofa za moju zemlju te je napravio neizmjernu štetu tkivu američkih političkih normi, kulturi i institucijama. Trump predstavlja najveću prijetnju preživljavanju američke ustavne demokracije u povijesti države. Kombinacija nekompetencije, neznanja, korupcije te promocije kaosa naštetila je vladavini prava i ustavnim ograničenjima autokratske moći koju on želi ostvariti – smatra Radin te dodaje da nijedna razvijena zemlja nije napravila lošiji posao u upravljanju pandemijom.
– Njemačka ima pet puta manje smrti po stanovniku od SAD-a. Južna Koreja čak sto puta manje – kaže Radin.
Među Europljanima svijest o Trumpu većinom je negativna. Prema istraživanju koje je Pew Research Center objavio u siječnju, povjerenje u Trumpa ima samo 13 posto Nijemaca, svaki peti Francuz te trećina Britanaca i Talijana (Hrvatska nije bila dio istraživanja). Carine, klimatski sporazumi, najavljeni zid na granici s Meksikom, migrantska politika redom imaju više negativnih nego pozitivnih reakcija u svijetu, prema spomenutom istraživanju.
– Do Trumpa, sa svim pozitivnim i negativnim aspektima, SAD je bio lider na svjetskoj pozornici nakon Drugog svjetskog rata. No i nakon katastrofalnih ratnih avantura u Koreji, Vijetnamu, Iraku, Afganistanu... SAD je zajedno sa svojim saveznicima radio pod barjakom UN-a, NATO-a i drugih koalicija. Američke administracije smjerale su smanjenju rizika za nuklearnim ratom, stabiliziranju nepredvidivih regija te kreiranju globalnog mira. No, pogonjen svojim izolacionizmom (“Amerika na prvome mjestu”), svojom megalomanijom, narcizmom i očiglednim pokoravanjem volji Vladimira Putina, Donald Trump okrenuo je leđa nasljeđu reda i ostavio međunarodna savezništva, institucije i američku vodeću ulogu u ruševinama – smatra naš sugovornik. Brojni su analitičari i politički komentatori problematizirali Trumpovo odbijanje da se izjasni hoće li priznati poraz, pokažu li rezultati izbora da Biden ima više elektorskih glasova. Na pitanje najuglednijeg novinara Fox Newsa Chrisa Wallacea u srpnju hoće li prihvatiti rezultate izbora izgubi li, rekao je: “Morat ću vidjeti. Neću samo reći ‘da’. Neću reći ‘ne’.” Ove godine postoji velika šansa da Amerikanci neće doznati pobjednika tijekom izborne večeri zbog brojnih glasačkih listića koje će birači poslati poštom. Kako su Bidenovi birači, prema anketama, otprilike dvostruko spremniji glasati poštom nego Trumpovi, postoji mogućnost da će prvi rezultati, oni sa samih izbornih mjesta, pokazivati da je Trump pobijedio, dok će kasniji poštanski možda preokrenuti rezultat. Nedavno je i bivša kandidatkinja za predsjednicu Hillary Clinton poručila Bidenu da ne prizna poraz “dok postoji iole šansa da pobijedi”. Sve to svjedoči o razmjerima podjela na američkoj političkoj sceni.
– Prije Trumpa nijedan američki predsjednik nije otvoreno rekao da izbori neće biti legitimni ako on na njima ne pobijedi, ili odbio normu mirnog prijenosa vlasti, ili prihvatio strani utjecaj u svoju korist, ili pak obeshrabrivao glasanje poštom. Trump očito vjeruje da mu je jedina šansa za pobjedu niska izlaznost birača. Kakva sramota! Nitko osim ekstremnih Trumpovih lojalista ne propitkuje legitimnost ovih izbora. No, većina ljudi očekuje da će Trump učiniti bilo što da ostane na vlasti, uključujući i državni udar – oštar je Radin te nastavlja opisivati svoju viziju što bi se moglo dogoditi kada Trump ne bi priznao mogući poraz.
– Američki zakon kaže da vojno osoblje koje sluša predsjednika nakon 20. siječnja kada mu istječe mandat može biti optuženo za pobunu, a javni službenici, uključujući članove vlade, mogu se suočiti s kaznom zatvora do tri godine – napominje naš sugovornik. Radinu ankete u ključnim saveznim državama (rijetkima u kojima se pobjednik ne zna prije izbora zato što ne postoji njihova tradicionalna opredijeljenost) i, kako on tvrdi, sve više očajno ponašanje Trumpa i njegove kampanje govore da će vjerojatno Biden i njegova potpredsjednička kandidatkinja Kamala Harris pobijediti.
– Rana i uvjerljiva pobjeda Bidena i Harris, započevši s mojom državom Floridom, obeshrabrila bi republikance da odugovlače s procesom na sudovima – tvrdi taj demokrat i ističe da je Harris za njega dobra kandidatkinja.
Regrutirali su me
– Ona je iskusna političarka i javna službenica, mladošću i energijom komplementarna je Bidenu, a etničkim identitetom privući će afroameričke birače. Harris je također dovoljno progresivna da privuče i krilo stranke Bernieja Sandersa. I trebat će mu sve njezino iskustvo i vještine upravljanja kako bi se suočili s izazovima koji očekuju vladu Biden - Harris – smatra Radin.
– Osim rehabilitacije i obnove ustavnog poretka nakon Trumpa, SAD će trebati hrabro suočiti se s klimatskim promjenama, pružiti univerzalnu zdravstvenu zaštitu, sagraditi infrastrukturu te će morati smanjiti razlike u dohocima i prilikama za sve svoje građane – govori naš sugovornik. Vrlo je jasan u svojoj podršci Demokratskoj stranci, a zanimljiva je priča kako je postao njezin član.
– Otkako imam političku svijest, identificirao sam se s liberalnim dijelom političkog spektra. Možda to proizlazi iz pozadine moje obitelji. Moj je otac bio židovski imigrant koji je u SAD došao kad mu je bilo 13 godina iz Kijeva te je koristio svoj mozak i ambicije kako bi postao uspješan liječnik. Moja je majka bila kći imigranata koji su također bili iz istočne Europe. Otac moje supruge bio je vodeći pionir u afroameričkom novinarstvu što je utjecalo na moju politiku u tom smislu. Nakon studija na Sveučilištu u Chicagu, gdje sam učio grčki i kineski te azijsku filozofiju i povijest, pohađao sam šezdesetih diplomski studij japanske povijesti na Berkeleyu. Na tom sam se studiju uključio u val studentskog radikalizma, oponiranja Vijetnamskom ratu te pridonoseći razvoju radikalne kritike azijske povijesti. Zatim sam godinama studirao i radio u Japanu i drugdje u Aziji. Između ostalih poslovnih iskustava, radio sam za Morgan Stanley kao glavni odvjetnik u azijskoj regiji od kasnih osamdesetih do sredine devedesetih. Danas sam u mirovini i živim u Sarasoti na Floridi – prepričao nam je Radin. Florida je posebno zanimljiva zato što je tradicionalno jedna od ključnih država na izborima, a naš sugovornik tvrdi da, ako Biden u njoj pobijedi, ne postoji jasan način kako bi Trump mogao pobijediti. Radin je u SAD-u možda i najpoznatiji po svojoj ekspertizi za poslove u Japanu, kao i kulturu te zemlje. Kao što je spomenuto, veze s tom zemljom počeo je razvijati još tijekom studija. Još 1972., na svom prvom poslu, predavao je japansku povijest na Sveučilištu u Miamiju.
Mnogo više nego u političku karijeru, ulagao je u poslovnu. S 34 godine upisao je studij prava i diplomirao na Harvardu 1979., a sredinom devedesetih pozvali su ga da dođe raditi na tu instituciju te mu ta stavka u životopisu, sasvim jasno, blješti možda jače od bilo koje druge. Radin je iskoristio svoje znanje o Aziji, i to radeći u američkom uredu velike japanske tvrtke Marubeni koja je, između ostalog, uvozila automobile Nissan. Pet je godina osamdesetih radio za tu tvrtku što mu je, priznaje, pomoglo da nauči kako funkcionirati u visoko birokratiziranoj japanskoj poslovnoj organizaciji. Valja pritom reći da je upravo osamdesetih japanski poslovni model, kao i rast te zemlje, bio jedna od najspominjanijih tema poslovnih krugova širom svijeta.
– Morgan Stanley regrutirao me 1987. kako bih mu izgradio pravne aspekte operacije u Tokiju i Japanu te ostalim dijelovima te regije te kako bih pomogao u pronalaženju načina otvaranja tamošnjih tržišta i rušio barijere ulaska na njih. Bio je to trenutak velikih, povijesnih promjena u japanskom financijskom sustavu, kada je rasla uloga kapitalnih tržišta umjesto financijskog sustava temeljenog na bankama – objašnjava i dodaje da je 1994., nakon rada za investicijske banke Morgan Stanley i Credit Suisse First Boston, pomogao pregovarati u sporazumu o financijskim uslugama između SAD-a i Japana. To je radio zajedno sa stručnjakom za Japan u Clintonovoj administraciji, i kasnijim ministrom financija u Obaminoj, Timothyjem Geithnerom.
To mu je radno iskustvo pomoglo da 1996. dobije posao kao istraživač i predavač na Harvardu, gdje je diplomirao 15-ak godina prije. Japanski financijski sustav kao njegov fokus jasna je kombinacija obrazovanja japanskog jezika, kulture i povijesti te dugogodišnjeg rada u toj dalekoj i pomalo mističnoj zemlji.
Potkraj kolovoza japanski premijer Shinzo Abe dao je ostavku te je time zaključio utjecajan mandat tijekom kojeg je postao najdugovječniji predsjednik vlade te je, barem donekle, pokrenuo gospodarstvo i osnažio položaj žena na tržištu rada. No, imao je i neuspjeha. Radin smatra da je njegovo nasljeđe mješovito.
– S jedne je strane Abe stavio Japan ponovno na geopolitičku kartu time što je stvorio i predvodio kampanju za Transpacifičko partnerstvo (TPP) koje je trebalo, uz vodstvo Japana i SAD-a, služiti kao protuteža nasuprot rastućem kineskom utjecaju na Pacifiku. Trumpovo povlačenje iz tog sporazuma tri dana nakon dolaska na dužnost poremetilo je Abeove planove. No, Trumpa se ne može kriviti za neuspjeh drugih ključnih ciljeva – govori nam Radin te posebno ističe nemogućnost japanskog lidera da promijeni ustav kako bi osnažio položaj vojske u njemu.
Vraćam se u Hrvatsku
– No, još važnije, nije uspio ispuniti svoje obećanje vraćanja ekonomskog rasta u Japanu. Umjesto ostvarivanja svojeg eksplicitnog obećanja da će gospodarstvo rasti dva posto, tijekom svog mandata ni stopa inflacije nije uspjela doseći dva posto – govori Radin te dodaje još jednu presudno važnu pojedinost. Abeov je djed bio japanski premijer u 1950-ima te visoki dužnosnik u vladi još prije Drugog svjetskog rata. I njegov brat, kojem je, dakle, Abe pranećak, bio je premijer u sljedećem desetljeću. Otac mu je, pak, osamdesetih bio ministar vanjskih poslova.
– Možda će Japan svoje političko vodstvo tražiti izvan političke aristokracije koja vlada već toliko dugo – govori Radin.
Našem sugovorniku nije nepoznata ni Hrvatska. Član je Geoekonomskog foruma, hrvatskog trusta mozgova utemeljenog 2004. kojem su savjetnici bivši predsjednici Stjepan Mesić i Ivo Josipović, a predsjednica mu je Jasna Plevnik.
– Znam da su SAD i Hrvatska snažni saveznici u NATO-u te da imaju dobre odnose preko članstva u UN-u, Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO), Međunarodnom monetarnom fondu (MMF) i Svjetskoj banci. No, osobno, Hrvatska mi je jedna od najdražih zemalja. Prije dvije godine, tri sam tjedna proveo otkrivajući ljepotu i bogatu kulturu balkanskih zemalja, većinom boraveći u Hrvatskoj, a vodili su me hrvatski prijatelji iz Karlovca. Vidjevši prijateljske ljude, sjajnu hranu i vino, spektakularne raznolike morske i kopnene krajolike, pregršt fascinantne povijesti, Hrvatska je zemlja u koju se želim vratiti brzo i dolaziti često – zaključio je Robin Radin.
Ljevica je spremna na sve da ne izgubi vlast , Trump nije započeo niti jedan rat nego upravo suprotno potiče na sklapanje mirovnih sporazuma , u SADu raste zaposlenost . Dok je " demokrat" Obama ratovao i započienjao ratove na sve strane . Zašto ,zato što je demagog ljenčina koja samo lijepo priča kao i svi ljevičari a o gospodarstvu i pravom domoljublju nema pojma , Zato mediji ne vole TRumpa.