Istraživači povezani s NATO-om objavili su jučer izvješće koje pokazuje koliko je nabujalo crno tržište manipulacije na društvenim mrežama: u svom eksperimentu uspjeli su sa samo 300 eura bez ikakve muke kupiti 54 tisuće neautentičnih, umjetnih interakcija na društvenim mrežama i na taj način identificirati više od 18 tisuća lažnih profila koji se koriste za takve online manipulacije u komercijalne ili u političke svrhe.
Preciznije, za 300 eura kupili su 3530 komentara, 25.750 likeova, 20.000 pregleda i 5100 pratitelja, a potom su pratili kako internetske kompanije, u čijem su vlasništvu društvene mreže, ne uspijevaju detektirati i ukloniti tako lažno isproducirane interakcije.
Svi tragovi vode u Moskvu
“Facebook, Instagram, Twitter i YouTube još uvijek se ne uspijevaju adekvatno boriti protiv neautentičnog ponašanja na njihovim platformama”, stoji u izvješću Centra izvrsnosti za strateške komunikacije, međunarodne organizacije sa sjedištem u Rigi koja radi u partnerstvu s NATO-om, ali ne pod NATO-ovom izravnom kontrolom.
Eksperiment i nalaz tog Centra je važan jer pokazuje da sve te internetske kompanije ne govore baš punu istinu kad, u redovitim izvješćima Europskoj komisiji, tvrde da su u stanju kontrolirati same sebe, odnosno da je, umjesto uvođenja novih propisa na razini EU koji bi regulirali taj aspekt njihova poslovanja, dovoljna samoregulacija.
Navedene kompanije potpisale su u rujnu 2018. sporazum s Europskom komisijom kojim su se obvezale na samoregulaciju, odnosno borbu protiv dezinformacija na svojim platformama. U sklopu toga Google je, primjerice, izvijestio Komisiju da je uklonio više od 3,4 milijuna kanala na YouTubeu, Facebook je izvijestio da je isključio 2,19 milijardi neautentičnih profila u prvom tromjesečju 2019., a Twitter da je poduzeo mjere protiv 77 milijuna profila.
No, eksperiment NATO-u bliskog centra iz Rige pokazuje da na crnom tržištu bujaju tvrtke koje pružaju usluge manipulacije na društvenim mrežama te da je većina njih iz Rusije, a one koje nisu opet se služe ruskim softverom i ruskim modelom poslovanja. Većina tih manipulacija ima komercijalnu narav, odnosno drugi kupuju takve usluge kako bi zaradili na promociji svojih proizvoda, ili zaradili kao influenceri. Ali oko 10 posto tih manipulacija radi se u političke svrhe. I to je ono što i NATO, a i Europsku uniju, najviše zabrinjava jer to crno tržište može biti kobno za demokraciju.
U eksperimentu centra iz Rige pokazalo se da 80 posto neautentičnih interakcija – odnosno lažnih, kupljenih likeova, komentara ili pratitelja – ostaje nedetektirano i neuklonjeno s društvenih mreža i mjesec dana nakon što se manipulacija dogodi. Čak i kad netko upozori samu društvenu mrežu na neki primjer manipulacije, a to su istraživači u ovom eksperimentu također radili prijavljujući sami sebe, 95 posto prijavljenog sadržaja ostaje neuklonjeno i tri tjedna kasnije. To znači da maliciozna aktivnost drugih aktera koji koriste iste usluge kao u ovom eksperimentu također većinom ostaje neprimijećena.
Davatelji usluga manipulacije na društvenim mrežama nemaju samo tzv. botove, odnosno algoritme-robote koji automatski pišu neke poruke i daju likeove, što je prilično jeftino jer jedan “bot” košta nekoliko centi, nego imaju i profile koji su godinama uzgajani i nad kojima postoji određena razina “finog” ljudskog dodira.
Najjeftinije na Instagramu
Manipulacija najjeftinije košta na Instagramu, gdje se za 10 eura može kupiti 13.158 pregleda ili 212 komentara ili 4000 likeova ili 3846 pratitelja, dok je najskuplja na YouTubeu gdje se za 10 eura može kupiti 3267 pregleda ili 153 komentara ili 781 like ili 458 pratitelja. Facebook i Twitter su između, s time da je Twitter u nekim stvarima jeftiniji: za 10 eura može se kupiti 2439 pratitelja na Twitteru ili 990 na Facebooku.
Trošak manipulacije dobar je indikator učinkovitosti tih društvenih mreža u borbi protiv manipulacija: YouTube se po tom kriteriju bori bolje, a Instagram slabije. Ukupno, gledajući sve kriterije, istraživanje ipak zaključuje da se Twitter najučinkovitije bori protiv zloporaba i manipulacija.
– Organiziranje ciljanih manipulativnih kampanja na društvenim mrežama ne smije biti tako jeftino i jednostavno kao što je danas. Platforme se moraju otvoriti istraživačima i vlastima. Moraju pojačati napore u borbi protiv dezinformacija, posebno iz stranih izvora – komentirala je potpredsjednica Europske komisije Vera Jourova, zadužena za odnose s internetskim platformama u borbi protiv dezinformacija.
zanimljivo istrazivanje..toliko o tim "influencerima" kao.. ali cuo sam vec da se profili prodaju po ciframa finim, ovisno o broju pratitelja. Neznam samo zasto se ekipa iz NATOa zamara sa time.