Marić: Imao sam info da nam prijeti stepenica niže od junka. Ona nema ni ime jer tamo prije nitko nije bio

Čak četiri bivša ministra financija: Boris Lalovac, Slavko Linić, Zdravko Marić i Martina Dalić govorili su na konferenciji Poslovnog dnevnika „Zagreb – bankarsko i financijsko središte 2023.“ o glavnim problemima za svojih mandata te o onima koji su još tu i treba ih staviti na stol.

– Ekonomske i političke okolnosti bile su drukčije nego danas. Bilo je to vrijeme tranzicije i traženja našeg puta prema kapitalističkom sustavu i tržišnoj ekonomiji zemlje koja je propustila prvi val inozemnih investicija. To je, po mome mišljenju, jedan od najvažnijih faktora za oblikovanje sustava kakav Hrvatska ima danas. To je bilo vrijeme u kojem je Hrvatska bila sama. Danas to nije. I uživa mnoge blagodati i osigurače od članstva u EU i eurozoni – povukla je paralelu Martina Dalić te poentirala da je tranzicija završila negdje tijekom premijerskog mandata Zorana Milanovića, dok je ministar financija bio Slavko Linić.

Istaknula je da su pregovori koji su se vodili o ulasku u EU imali vrlo jasan cilj za njih u Ministarstvu financija: da svi financijski fundamenti budu puno stabilniji.

– Vrsta problema s kojima se danas suočavamo su muzika za moje uši – kaže M. Dalić. Podsjeća da se u to vrijeme smanjivao bazen za poduzetnike što se država više zaduživala, bez obzira na to za što se zaduživala i koliko to bilo korisno. Danas o tome više ne razgovaramo.

Slavko Linić govorio je o prioritetima svoje administracije.

– U 2012. fiskalnoj godini osjećali smo posljedice kriza iz ranijeg perioda, ukupno 1,2 milijuna zaposlenika, a broj umirovljenika i nezaposlenih veći od tog broja. Parafiskalnim nametima hranile su se Hrvatske vode, HEP ništa nije ulagao, INA s novim vlasnikom ništa nije ulagala, HŽ je stvarao novi dug, 75.000 subjekata bilo je za stečaj. Nenaplaćeno je bilo 40 mlrd. kuna potraživanja Porezne uprave. Podigli smo PDV na 25 posto samo da ne opteretimo poduzetnike i da možemo krenuti s nizom zahvata i u proračunu i u javnom sektoru, namiriti smo deficite mirovinskom, zdravstvenom… Čini mi se da je to bio dobar potez jer je PDV još toliki – zaključio je Linić te podsjetio da su predstečajne nagodbe, koje izazivaju niz polemika, jednoglasno prihvaćene u Hrvatskom saboru te da je postojao politički konsenzus oko nekih stvari.

Martina Dalić istaknula je kako je nekad postojala određena razina dijaloga na svim političkim razinama i u različitim formama koje danas nema. Govoreći o političkim sučeljavanjima, Boris Lalovac je rekao da će rasprava biti kvalitetna bude li se govorilo o tome je li izdvajanje ovih pet posto iz mirovinskih fondova u Kapitalni fond nacionalizacija ili nije, hoće li se ulagati u alternativne fondove, jesu li prinosi nezadovoljavajući jer je cijena obveznica bila niža, a 50 posto moralo se uložiti u njih... No ako se pretvori u raspravu da se tim novcem treba kupiti neka kompanija, onda to nema smisla.

Zdravko Marić pohvalio je Lalovca za kojega je rekao da je i onda kada se oko nečega nisu slagali, uvijek raspravljao argumentirano i konstruktivno.

– Te prve subote 2016. Orešković i ja napisali smo pismo Dombrovskisu o tome kako stabilizirati javne financije. Trebalo je formirati proračun. A sve što smo obećali, to smo mu i isporučili. Hrvatska je bila u proceduri prekomjernog manjka i prekomjernih financijskih neravnoteža, i u junk rejtingu. Čak sam dobio info iz Bruxellesa da nam prijeti da padnemo i stepenicu niže. Ta stepenica nema ni ime jer mislim da tamo prije nitko nikad nije bio – otkrio je Marić.

Martina Dalić istaknula je da je mala razlika u brojkama u deficitu od minus 0,5 i plus 0,5 posto velika kad se odlučuje o tome kako se ponašati prema proračunu.

– To bih prenijela i budućim ministrima financija, a sigurno neki sjede u ovoj dvorani. Mislim da nam je utemeljenost proračuna na potrošnji i dalje osnovana jer smo turistička zemlja, okrenuta uslugama. Imamo prostora smanjiti porez na dohodak – napomenula je M. Dalić, a pridružio joj se i Slavko Linić ustvrdivši da imamo preveliko opterećenje na neto plaće.

POVEZANI ČLANCI:

– U usporedbi sa zemljama EU, imamo prevelike doprinose, mirovinske i zdravstvene. Mirovinski nećemo moći smanjiti, ali zdravstveni treba najmanje prepoloviti. Tad bi poduzetnici mogli podići plaće. Prostor da to nadoknadimo moramo naći u porezu na imovinu. Jer veće poreze trebaju plaćati bogatiji i zdraviji. Kad sam to pokušao, nisam uspio, tu je izbio sukob sa strankom. A tu su i parafiskalni nameti – treba natjerati državne institucije da žive od svoga rada, a ne od parafiskalnih nameta – smatra Linić.

Lalovac kaže da moramo prvo reći zdravstvu koliko stvarno košta.

– Mislim da je već desetak sanacija bilo u sustavu zdravstva, Slavko ih je proveo dvije, tri. I treba veće oporezivanje nekretnina koje nisu u funkciji. Nedavno je i EK donio direktivu da agencije za najam, a ne vi kao iznajmljivači, moraju slati izvješća o prometu da se vidi koliko poreza se treba platiti – ustvrdio je Lalovac. Na pitanje je li mu žao što nije uveo Hrvatsku u eurozonu, Zdravko Marić ustvrdio je:  

– A formalno je donesena odluka za moga mandata.

Kaže kako je on uvijek stavljao naglasak da uz porezni dio, u državnim financijama treba gledati i prihodnu stranu. No fokus je na troškovnoj.

– Znao sam i da će EU fondovi početi pritjecati u sve većem obujmu. Novca ima i bit će ga, ali treba ga pametno iskoristiti. Najbolje se to moglo vidjeti u koroni koja je bila nepredvidiva. Prvi put se iz proračuna novac poreznih obveznika usmjeravao prema privatnom sektoru, poduzetnicima. No da nismo imali priliku to napraviti, pitanje je što bi se dogodilo s radnim mjestima – zaključio je Marić.

Za Martinu Dalić najveći je izazov u državnim financijama pitanje plaća i rada u državnoj i javnoj administraciji.

– To su ljudi koji dogovaraju i pregovaraju u tijelima EU. Moramo moći artikulirati svoje interese i za njih se boriti. Oni moraju ponuditi i nova rješenja u porezima i staviti zdravstvo pod kontrolu. Treba riješiti problem efikasnosti državne administracije, depolitizacije i povećanja stručnih kompetencija. To je pitanje plaća, ali i pitanje menadžmenta. Jedno bez drugoga ne ide – poručila je M. Dalić.

Linić je poentirao kako mu je drago da je ministar Primorac preuzeo odgovornost za javna trgovačka društva.

– Tu treba utjecati na kvalitetu ljudi jer to je isto administracija, samo malo bolje plaćena. I smanjiti parafiskalne namete, srediti zemljišne knjige. Od 1990. stvaramo republiku, danas je 2023. – to su 33 godine u kojima nismo riješili zemljišne knjige, pravosuđe… A dobili bismo efikasniju upravu, rekao bih i jeftiniju – smatra Linić.

Lalovac je zaključio da ćemo problem kadrova imati i kod budućih ministara.

– Tko će biti ministar za 2000 eura? Razvlače vas, sve što kažete prije vas iznesu nego što odšetate kad završite. Marko je korektan, to korektno odrađuje. Ako je plaća premijera 1000. u sustavu državne uprave, nemamo o čemu govoriti – smatra Lalovac.

Uz praćenje promjena reformama obrazovnog sustava, Zdravko Marić bi se fokusirao i na vođenje državnih poduzeća.

– Što se tiče trgovačkih društava u većinskom državnom vlasništvu, znao sam reći da imam alergijske reakcije na neke od njih. Treba uvesti mjerljive indikatore i vidjeti jesu li ih ispunili. Ako jesu, novac dolazi i mandat se oporavlja, a ako nije tako, moraju otići – zaključio je Marić.

>> VIDEO Ukidanje mjere roditelj odgojitelj nije protuustavno. Dolenec: Ovo je velika pobjeda