Kakva nas jesen čeka i kojim će potezima i mjerama hrvatska Vlada nastojati smanjiti štete gospodarstvu, ali ujedno i pomoći građanima, u razgovoru za Obzor otvoreno govori ministar financija Zdravko Marić.
Nedavno ste rekli da je sve podložno promišljanjima osim mirovina. Možete li biti konkretniji, kakve promjene mogu očekivati proračunski korisnici?
Moja izjava koju spominjete, da je sve što se tiče rashoda državnog proračuna podložno promišljanju, odnosno preispitivanju, osim mirovina, zapravo nije ništa novo. Naime, i u prošlom smo mandatu jasno definirali politiku Vlade u području javnih financija čiji je cilj bio uravnoteženje proračuna, smanjivanje javnog duga, porezno rasterećenje, najkraće rečeno, stabilizacija javnih financija, u čemu smo u prethodnom mandatu u najvećem dijelu ostvarili zavidne rezultate. I tijekom prošlog mandata temeljito smo analizirali i preispitivali sve rashode i izdatke iz državnog proračuna, kako kroz prizmu njihove veličine, tako i kroz prizmu njihove potrebe. Početkom ove godine, odnosno pred sam kraj mandata, zahvatila nas je pandemija koronavirusa koja je imala znatne ekonomske i financijske posljedice.
Bez pravodobnih, učinkovitih i izdašnih mjera Vlade, gospodarske posljedice mogle su biti i katastrofalne uz dramatičan porast nezaposlenosti, što bi izazvalo drastične socijalne reperkusije. Promatrano kroz prizmu državnog proračuna, a uzimajući u obzir smanjene proračunske prihode od poreza i doprinosa te povećane rashode, do sada izračunana cijena koronakrize iznosi 21 milijardu kuna. Neovisno o toj, nazovimo je tako, epizodi koja nam se dogodila zbog koronakrize, ne odustajemo od naših strateških gospodarskih ciljeva, kako na domaćem planu, tako i međunarodnom, u što uključujem i ispunjavanje kriterija za ulazak u eurozonu. Pretpostavka za to su stabilne javne financije. Prema tome, potreba za analizom i preispitivanjem svih rashoda državnog proračuna sada je još jača i izraženija te će svaki pa i najmanji izdatak iz proračuna biti podvrgnut temeljitom preispitivanju. S namjerom ozbiljnog preispitivanja visine rashoda i same potrebe potrošnje državnog novca za određene namjene, ciljat ćemo da ukupni rashodi budu na razini iz 2019. godine.
Naravno, neki će rashodi rasti, poput mirovina, mase plaća ili pak onih vezanih uz pitanja demografske i socijalne politike, no zato ćemo sve ostale rashode svesti u okvire kako bismo ispunili spomenuti cilj, a to je da ukupna visina rashoda iz općih izvora 2021. godine ne prijeđe razinu iz 2019. Podsjećam da će nam u idućim godinama biti na raspolaganju znatna sredstva iz Europske unije kojima ćemo moći financirati gospodarske i javne infrastrukturne i reformske projekte, čiji će cilj biti rast i jačanje gospodarstva, ali i veća efikasnost i racionalizacija javne i državne uprave.
Sindikati očekuju božićnicu i povećanje plaća od iduće godine?
Što se tiče plaća i materijalnih prava zaposlenih u državnoj i javnoj upravi, kao i uvijek dosad razgovarat ćemo sa sindikatima i o božićnici i o dinamici povećanja plaća te očekujemo konstruktivan dijalog i određeno razumijevanje s njihove strane. Mi smo se i u našim zadnjim razgovorima dogovorili da ćemo sjesti u drugoj polovici godine kako bismo o ovim i sličnim temama razgovarali. U perspektivi mandata cilj nam je masu plaća u državnom proračunu zadržati na istoj razini, ali istodobno raditi na povećanju učinkovitosti i na adekvatnom sustavu nagrađivanja zaposlenih za što je nužan preduvjet reforma javne uprave.
Moratorij na ovrhe produljen je do sredine listopada. Hoće li biti novih odgoda? Javni bilježnici tvrde da su vjerovnici dostavili desetke tisuća novih prijedloga za ovrhu koje se odnose na razdoblje karantene pa bi i te nove ovrhe mogle proizvesti veliko nezadovoljstvo.
Bez obzira na mjere pomoći gospodarstvu, nismo imali iluzije da se ova kriza neće negativno odraziti na ukupna primanja velikog dijela naših ljudi pa smo zbog toga i predstavili mjere koje su imale cilj pomoći građanima nositi se s njenim posljedicama. Vlada je u srpnju na temelju ovlaštenja Hrvatskog sabora produljila rok trajanja posebnih okolnosti koji se odnosi na zastoj u provedbi ovrhe nad novčanim sredstvima građana i fizičkih osoba, kao i na provedbu svih ovršnih postupaka do 18. listopada ove godine.
Te su mjere donesene s ciljem olakšanja položaja fizičkih osoba kojima dio primanja odlazi na ovrhe, kako bi lakše prebrodili ovo razdoblje koje nedvojbeno znatno utječe na njihovu financijsku situaciju. Već smo tada pozvali ovršenike i dužnike da ovo razdoblje iskoriste kako bi regulirali svoje odnose s vjerovnicima. Apeliram i ovim putem na savjesnost pri preuzimanju obveza i pri izvršavanju obveza te pozivam sve koji su u nekom vjerovničko-dužničkom odnosu da svoje obveze izvršavaju, s obzirom na to da ovrha dužnika opterećuje i dodatnim troškovima.
Provedba ovrhe na novčanim sredstvima bit će sustavno riješena novim Ovršnim zakonom koji bi na učinkovit način trebao zaštititi i ovršenike, ali i vjerovnike koji moraju imati na raspolaganju učinkovit mehanizam putem kojega će naplatiti svoja potraživanja, što je preduvjet za normalnu gospodarsku aktivnost te zaštitu legitimnih interesa i vjerovnika i dužnika.
Hoće li biti rebalansa ovogodišnjeg proračuna tako da se smanjuju pojedini rashodi ili će se moguća smanjenja odnositi na 2021. godinu?
Podsjećam da smo nakon pojave koronavirusa i neplaniranih rashoda, kao i znatnog smanjivanja prihoda od poreza i doprinosa sredinom svibnja imali rebalans proračuna. Tim rebalansom osigurali smo potrebna sredstva za provedbu mjera Vlade za neutraliziranje gospodarskih i socijalnih posljedica koronakrize.
Očekujemo da će procijenjeni rashodi biti dostatni do kraja godine, ali ne bude li tako, predložit ćemo rebalans u zadnjem tromjesečju ove godine, nastojeći zadržati ukupne rashode u već definiranim okvirima, što bi značilo da bi se pojedini rashodi mogli i povećati, a neki u odgovarajućem iznosu i smanjiti. Što se tiče prihodne strane, ažurirat ćemo je sukladno posljednjim makroekonomskim kretanjima. Ako ni zbog čega drugog, svakako ćemo pripremiti tehnički rebalans zbog promjena u ustroju Vlade i pojedinih proračunskih korisnika
Gdje smo sada, kakva je trenutačna slika javne potrošnje, prihoda i državnih obveza?
Kada gledamo prvih šest mjeseci ove godine, proračunski prihodi dosegnuli su 60,4 milijardi kuna, dok su rashodi na razini od 77,1 milijardu, što čini deficit državnog proračuna od gotovo 17 milijardi kuna. Od početka izbijanja koronakrize do jučer (srijeda, op.a.) zabilježeno je nešto manje od 18 milijardi kuna manje fiskaliziranih računa u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, što je važno zato što fiskalizacija pokriva gotovo trećinu prometa u gospodarstvu. Ove godine fiskalizirano je 109,9 milijardi kuna, a u istom razdoblju lani 127,8 milijardi kuna.
Taj pad, iako znatan u odnosu na prošlu godinu, ipak je manji u odnosu na očekivanja. To je rezultat prije svega turističke sezone, ali i ostalih visokofrekventnih pokazatelja u ekonomiji, tako da je trenutačna slika javne potrošnje odnosno odnos prihoda i rashoda državnog proračuna nešto povoljniji nego što smo očekivali. Što se tiče naših ukupnih potreba za financiranje tekućih obveza, kao i onih iz prošlih razdoblja, gotovo smo sve naše potrebe ispunili još prije ljetne stanke, kombinacijom aktivnosti na domaćim i međunarodnim tržištima kapitala.
Posebno mogu iskazati zadovoljstvo ostvarenim uvjetima, kako u smislu ročnosti, tako i poglavito visine kamata. To je možda i najbolji pokazatelj i potvrda našem upravljanju i koronakrizom i javnim financijama u proteklim godinama.
HNB kaže da su tvrtke pojačale zaduživanje kod banaka kako bi došle do kapitala za redovito poslovanje? Kakva je likvidnost javnih poduzeća, koje od njih traži pomoć države?
Vladine mjere potpora bile su prvenstveno usmjerene na privatni sektor. Međutim, neke od njih mogla su svakako koristiti i trgovačka društva i druge pravne osobe u većinskom državnom vlasništvu, poput odgoda plaćanja poreza i doprinosa, oslobađanja od obveze uplate udjela u dobiti iz 2019. u državni proračun. Sva su trgovačka društva pogođena koronakrizom mogla koristiti moratorije na postojeće kredite kako u komercijalnim bankama, tako i u HBOR-u. Dodatno, HBOR je uveo i nove programe za povoljno kreditiranje obrtnih sredstava.
Tu su, naravno, posebno važne komercijalne banke i njihova kreditna aktivnost. Treba reći da je na pojedina državna poduzeća koronakriza imala vrlo velik, mogli bismo čak reći i presudan utjecaj. Tu prije svega mislim na državne tvrtke u sektoru prometa, kako zračnog, tako i cestovnog, željezničkog i pomorskog. Prema tome, Vlada Republike Hrvatske morat će pronaći modalitete pomoći tim tvrtkama, što podrazumijeva između ostalog njihovo poslovno i financijsko restrukturiranje.
BDP je u drugom tromjesečju pao 15,1 posto. Kakva su vaša daljnja očekivanja, s kakvim pretpostavkama ulazite u 2021. godinu?
Kako smo i očekivali, s obzirom na to da su tijekom gotovo polovice drugog tromjesečja bile na snazi mjere „zaključavanja gospodarstva“, ostvarena stopa je najveći tromjesečni pad otkad je implementirana statistika nacionalnih računa. Upravo se izrađuju makroekonomske projekcije za Smjernice ekonomske i fiskalne politike za razdoblje 2021.–2023., a ono što sada mogu reći jest da se za cijelu 2020. godinu očekuje manje izraženo smanjenje BDP-a u odnosu na očekivanja prije ljeta iz Programa konvergencije.
Na to upućuje mnogo čimbenika, prije svega bolja ostvarenja u odnosu na inicijalna očekivanja za cijeli niz visokofrekventnih pokazatelja, poput pokazatelja trgovine, turizma, industrije, građevine, ali i tržišta rada, potom ostvarenja prihoda državnog proračuna, ali i dosadašnja kretanja ekonomske aktivnosti u pojedinim zemljama našim važnim vanjskotrgovinskim partnerima. Slijedom toga, a prvenstveno zbog utjecaja baznog efekta, očekuje se i slabiji rast u 2021. godini u odnosu na prethodne projekcije.
Kad promatramo očekivanja za međunarodno okruženje u srednjom roku, može se reći da su predviđanja za tržišta u razvoju svakako pozitivnija, dok su predviđanja za razvijene zemlje blago nepovoljnija u odnosu na očekivanja prije ljeta, a izdvajaju se projekcije svjetske trgovinske razmjene koje su naglašeno negativne. Rizici kojima su izložene srednjoročne projekcije i dalje su prevladavajuće negativni.
Koliko je dosad Hrvatska dobila pomoći za saniranje posljedica pandemije i potresa?
Hrvatska je za saniranje posljedica pandemije koristila sredstva EU u okviru postojećih operativnih programa. Iskorišteno je gotovo 570 milijuna eura, i to za osiguravanje likvidnosti za gospodarstvo (krediti i jamstva, 310 milijuna eura), zadržavanje radnih mjesta (210 milijuna eura) te za nabavu medicinskog materijala (50 milijuna eura). Također, podnesen je zahtjev za bespovratna sredstva iz Fonda solidarnosti za sektor zdravstva, za koji se očekuje odluka tijekom sljedećih mjeseci.
Europska komisija nam je prije tjedan dana doznačila 89 milijuna eura predujma iz Fonda solidarnosti za sanaciju štete od potresa. Odluka o ukupnom iznosu sredstava očekuje se u sljedećih mjesec ili dva, nakon čega će uslijediti i jednokratna uplata preostalog iznosa. Uz to, Svjetska banka je Hrvatskoj odobrila dva zajma ukupne vrijednosti 500 milijuna američkih dolara radi pružanja hitne potpore hrvatskim vlastima u ublažavanju učinaka pandemije i potresa, što je upravo prvi veliki zajam za obnovu Zagreba nakon razornog potresa u ožujku.
Projekt će pomoći u ponovnoj uspostavi ključnih javnih usluga i ojačati buduću otpornost zdravstvenog sustava. Razvojna banka Vijeća Europe (CEB) je pak odobrila zajam vrijedan 200 milijuna eura koji je također namijenjen za podršku mjerama povezanih s pandemijom. I na kraju, ne manje važno, treba spomenuti, a ujedno koristim ovu priliku i da zahvalim svima onima koji su izravno donirali sredstva u državni proračun. Dosad je ukupno prikupljeno 15,7 milijuna kuna donacija u akciji „Zajedno za Zagreb“ za sanaciju štete od potresa te 26 milijuna kuna u akciji „Hrvatska protiv koronavirusa“. Hvala!
Velika su očekivanja od europskih sredstava. Imamo li projekata koji zadovoljavaju zadane kriterije, je li državna administracija dovoljno jaka da apsorbira novac koji će nam biti stavljen na raspolaganje?
Već pri izbijanju koronakrize i sagledavajući njezinne reperkusije na gospodarstvo i na ukupni život u Hrvatskoj, isticali smo kako je ova kriza ujedno i prilika za restrukturiranje hrvatskog gospodarstva i za reformu javnog i državnog sektora. U tom trenutku nismo ni slutili da ćemo za te namjene imati na raspolaganju izdašnu pomoć iz Europske unije i iz fonda Next Generation, ali i iz novog Višegodišnjeg financijskog okvira. Situacija u kojoj se nalazimo prilika je ove generacije za značajan gospodarski i društveni iskorak.
Vlada Republike Hrvatske svjesna je situacije u kojoj se nalazimo te je upregnula sve svoje snage i kapacitete kako bismo iskoristili sva sredstva koja će nam biti na raspolaganju. Cilj svih mjera i projekata u koje ćemo uložiti sredstva iz Europske unije mora biti prije svega stvaranje konkurentnih uvjeta poslovanja i života u Hrvatskoj kako bismo zaustavili iseljavanje mladih iz Hrvatske i preokrenuli negativne demografske trendove. Na razini Vlade intenzivno se radi na valorizaciji postojećih projekata i izradi novih koji će najviše pridonijeti ostvarivanju spomenutih ciljeva.
Mislim da u ovom trenutku takvog preispitivanja i definiranja ne bi bilo korektno s moje strane isticati bilo koji konkretni projekt koji je u postupku valorizacije. Ono što mogu reći jest da se radi o privatnim i javnim projektima iz određenih gospodarskih sektora kao što su promet, telekomunikacije, poljoprivreda, zaštita okoliša, informatičke tehnologije i digitalizacija te o projektima u sektorima obrazovanja, zdravstva te državne i javne uprave.
Može li Hrvatska izdržati novu karantenu?
Na prvi udar koronavirusa reagirali smo brzo i učinkovito zdravstvenim i epidemiološkim, ali i gospodarskim i financijskim mjerama pomoći tako da su posljedice na život i zdravlje stanovništva te na socijalno stanje u društvu u danim okolnostima svedene na najmanju moguću mjeru. Kao što vidimo ovih dana, bitku protiv koronavirusa, kako kod nas, tako i u cijelom svijetu još nismo dobili.
No, već se pomalo prilagođavamo u gospodarskom, društvenom i osobnom životu tim okolnostima i prisutnosti koronavirusa te poduzimanju mjera osobne zaštite i zaštite naše bliže okoline, ali ja se nadam i očekujem da se epidemija neće toliko razbuktati da bismo morali posegnuti za drastičnim mjerama poput onih na početku epidemije. No pratit ćemo situaciju i, kao i dosad, poduzimati odgovarajuće mjere, pa i one gospodarske i financijske kako bismo minimalizirali posljedice epidemije na gospodarski, društveni i osobni život u Hrvatskoj.
Kad govorimo o tome gdje je granica naše izdržljivosti, teško je reći. Naša povijest, posebice povijest samostalne hrvatske države, bila je puna izazova u kojima smo nemali broj puta bili na rubu izdržljivosti, ali smo pronašli načina i snage za svladavanje svih izazova, pa prema tome ne sumnjam da ćemo i ovaj i buduće izazov u vezi s koronakrizom uspješno svladati.
Smanjujete stope poreza na dohodak, porez na promet nekretnina zasad se ne dira, kao ni PDV. Financijski efekt poreznih promjena na proračune lokalnih jedinica je znatan. Kako ćete im kompenzirati gubitak?
Podsjećam da smo i u izbornom programu HDZ-a, ali i u programu Vlade rekli da ćemo nastaviti s poreznim rasterećenjem građana i poduzetnika, pri čemu je najavljeno smanjenje stope poreza na dohodak, smanjenje poreza na dobit, kao i spuštanje stope PDV-a na 13% za svu hranu te ukidanje poreza na promet nekretnina. Znači to je program poreznih izmjena predviđen za ovaj četverogodišnji mandat. Da mislimo ozbiljno, pokazali smo već sada najavom izmjena pojedinih zakona kojima ćemo od početka 2021. smanjiti stopu poreza na dohodak s 24% na 20% te s 36% na 30% za veća primanja građana, kao i stopu poreza na dobit s 12% na 10% za 93% poduzeća koja imaju godišnji prihod do 7,5 milijuna kuna, dok će preostale izmjene biti predstavljene u idućim godinama.
Podsjećam da je u prošlom mandatu donesen novi Zakon o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave koji je na snazi od 1. siječnja 2018. i dio je cjelovite i sveobuhvatne porezne reforme, a temeljem kojega su gradovi, općine i županije u 2019. u odnosu na 2017. ostvarile 3,35 milijardi kuna više prihoda, što je oko 30% više prihoda u odnosu na 2017. godinu. Najavljene porezne izmjene će svakako imati reperkusije na lokalnu samoupravu, te kao ni dosad, ni pri ovom novom krugu nećemo okrenuti leđa našim županijama, gradovima i općinama. Dijalog je već počeo i o tome nastavljamo intenzivnije razgovarati u idućim tjednima. I ovom ću prilikom napomenuti da naše teme ne smiju biti pitanja fiskalne decentralizacije, nego i poglavito funkcionalne decentralizacije.
Neke su zemlje već najavile da će iz vlastitih proračuna pokriti nove porezne izdatke vezane uz oporezivanje plastike i emisije stakleničkih plinova, koji bi bili prihodi EU. Što će Hrvatska učiniti, hoće li biti i drugih paneuropskih poreza?
Prerano je još govoriti o tome jer se na razini Europske unije o tome još uvijek samo raspravlja i nisu donesene nikakve odluke. Međutim, ova je Vlada usmjerena na porezno rasterećenje i tako će biti i ubuduće
Ministre, u Njemačkoj PDV 16 %, koliko je kod nas? Ima li ikakve šanse da se vozite iduće 4 godine službeno u Škoda Fabia ili Dacia Sandero umjesto Audi A8?