Kao što se i očekivalo, zatvaranje ekonomije i širenje pandemije donijeli su oštar pad BDP-a u drugom ovogodišnjem kvartalu visokih 15,1 posto. To je peti najveći pad neke ekonomije na razini EU, ako se ne računa Veliku Britaniju, koja je s izgubljenih više od petine BDP-a tik do rekordera Španjolske, koja je bila snažno zahvaćena širenjem virusa i još je k tome turistička zemlja snažno ovisna o turistima kao i Hrvatska.
Najveći je minus, prema prvoj procjeni Državnog zavoda za statistiku (koja bi, kažu, mogla doživjeti veće revizije jer su i sami prikupljali podatke u kriznim okolnostima) imao sektor usluga, odnosno turizam, gdje je ostvarena tek jedna trećina prošlogodišnje vrijednosti. Pad u sektoru usluga bio je visokih 67 posto u odnosu na drugi kvartal 2019.
Velik pad potrošnje
Prema turizmu i uslugama, robni izvoz čak je i dobro prošao uz svega 10 posto minusa, dok su uvoznici smanjili svoju aktivnost za četvrtinu. Pale su i investicije u odnosu na isto lanjsko razdoblje oko 15 posto, potrošnja kućanstava smanjena je 14 posto, dok je iz tog gubitničkog kluba odskočila jedino država čija je potrošnja bila 0,7 posto viša od prošlogodišnje.
Država je u razdoblju karantene usmjerila znatna sredstva u čuvanje zaposlenosti i radnih mjesta. Ukupan rezultat od 15,1 posto pada bolji je nego što se očekivalo tijekom prvih tjedana karantene, kada se spominjalo da bi domaće gospodarstvo moglo izgubiti više od petine lani dostignute vrijednosti.
Za ministra financija Zdravka Marića smanjenje od 15 posto bilo je očekivano s obzirom na okolnosti, no njegovo je mišljenje da će pad na godišnjoj razini biti nešto niži od prvih službenih procjena. Takvu mogućnost ostavlja i HNB. Ostali su analitičari oprezniji.
– Najveći doprinos padu na razini cijele 2020. doći će od osobne potrošnje, zbog rasta nezaposlenosti, pada zaposlenosti i smanjivanja raspoloživog dohotka, dok će se investicije zamjetno smanjiti ili odgoditi pod utjecajem izrazito visoke neizvjesnosti. Zbog izostanka potražnje, izvoza usluga (turizma), ali i bitno nižih uvoznih cijena energije pad uvoza ublažavat će snažan pad izvoza. Jedina sastavnica BDP-a koja bi i na razini godine mogla dati pozitivan doprinos BDP-u je državna potrošnja, procjenjuju analitičari RBA.
Za drugi kvartal svi su znali da će biti loš, no nade da bi pad na godišnjoj razini mogao biti i za trećinu niži od prvobitno procijenjenih desetak posto donio je povratak turista u špici sezone jer su pojedini tjedni u srpnju i kolovozu bili između 60 i 85 posto lanjskog broja prijavljenih gostiju. Dakako, sezona nije bila svuda ista, a širenje epidemije od druge polovice kolovoza dodatno će usporiti oporavak ekonomije.
Javni sektor (plus 2,2 posto), IT i komunikacije (plus 1,8 posto) i građevina (plus 0,3 posto) jedine su u drugom kvartalu imale rast bruto dodane vrijednosti u odnosu na prošlu godinu, dok su trgovina, prijevoz i turizam pali za trećinu, prerađivačka industrija oko 9 posto, banke i financijski sektor oko 6 posto, poljoprivreda i ribarstvo oko 3 posto, stručne i tehničke djelatnosti oko 11 posto, dok su u poslovanju nekretninama imali samo 0,2 posto pada.
Recesija već stigla?
Ova je godina bez presedana u cijelom svijetu, a kako vrijeme ide, pokazuje se da je oporavak i povratak na razine na kojima je svijet bio prije epidemije spor i neizvjestan. Hrvatska službeno nije ušla u recesiju jer je prvi ovogodišnji kvartal bio blago pozitivan, no nema sumnje da je recesija stigla. Najveće smanjenje dogodilo se u Španjolskoj, oko 22 posto, Velikoj Britaniji oko 21 posto, Francuskoj 19 posto, Italiji 17 posto te u Portugalu 14,5 posto, a minusa nije bila pošteđena ni Švedska (oko 8 posto) iako nije uvodila stroge karantene i zabrane kretanja stanovništva.
Hrvatska narodna banka vjeruje da će izgubljeno u koroni Hrvatska nadoknađivati iduće dvije godine, a brzina oporavka domaćeg gospodarstva ovisit će i o stanju u najvažnijim vanjskotrgovinskim partnerima kao što su Njemačka, Italija, Slovenija, BiH, Srbija... Na brz oporavak ne računa ni ministar Marić te kaže da postaje sve jasnije da će se on preseliti u 2022. godinu
Pitam se koliki bi bio pad da smo mi bili u lockdown kao IT, FR, UK i ES. racunajuci da Spanjolci ovise o turizmu kao mi dok Talijani i Francuzi imaju jacu ekonomiju, bio bi nam pad od 25% a ne 15%