U idućih četvrt stoljeća zbog klimatskih će se promjena prinosi poljoprivrednih kultura smanjiti za tri do osam posto, predviđaju znanstvenici koji upozoravaju da je poljoprivreda vrlo ranjiva na klimatske promjene pa sušna i kišna razdoblja zovu na promjenu razmišljanja o tome gdje koja kultura može uspijevati. Eto, u Zagorju se, na primjer, može proizvesti ekstradjevičansko – maslinovo ulje.
Zvučalo kao prvotravanjska šala
Kad je u ožujku portal Zagorje.com objavio priču o 37-godišnjem poljoprivredniku Miri Mrazu iz Kozjaka Začretskog kod Svetog Križa Začretja, koji je zasadio prvi maslinik u Hrvatskom zagorju, mnogi su to shvatili kao još jednu šalu uoči 1, travnja. No Miro je doista posadio prvih 30 stabala masline i ovih dana novinarima pokazao prvo zagorsko ekstradjevičansko maslinovo ulje u povijesti. Posadio je tri sorte, a dvije su već rodile, oko 26 kilograma koje je samljeo u "čekićaru" za kukuruz i stavio u prešu za grožđe. Dobio je oko dvije i pol litre ulja. Malo za njega, ali puno za Zagorje. Kaže da su se sve sadnice primile, no takva je bila godina, topla i vlažna, a pitanje je kako će stabla preživjeti zimu koja dolazi. Miro je plan o sadnji iskovao kad je Zagorski list 2017. objavio izmišljenu priču o gospođi Unnur Horvatec iz Kozjaka Začretskog, Islanđanki koja se udala za Zagorca i doselila u Zagorje, donijevši sa sobom stabla islandske masline, stare, gotovo izumrle sorte Olea Islandiacus. Prema toj šali, posadila je čak 5000 komada zaradivši od ulja milijun eura. Mnogi su na tu šalu nasjeli, pa čak i neke nacionalne televizijske kuće i portali koji su priču prenijeli kao istinitu.
U ugostiteljski objekt u kojem Mraz radi počeli su dolaziti ljudi i raspitivati se gdje mogu pogledati prvi zagorski maslinik. Sad ću im, pomislio je, dokazati da masline doista mogu rasti i u Zagorju. Među trsovima. Izabrao je tri sorte koje su otpornije na niske temperature. Za savjete se obratio stručnjacima. Zimo će stabla zaštititi specijalnim tekstilom kojim se "oblači" krošnja. Prve godine su kritične pa ako ih prežive, velika je vjerojatnost da će o(p)stati. OPG Mraz tako sad uz lješnjake i sibirsku borovnicu uzgaja i masline. Zagorci se očito ne boje izazova u voćarstvu.
POVEZANI ČLANCI:
Još 2015. godine u Večernjem listu objavili smo priču o Ivanu Šulogu, koji je na zemljištu u Donjoj Bistri i Velikim Zdencima počeo uzgajati kivano, a potom i peruanske jagode, hokaido tikve, plantana banane, tamariljo, jeju dinje, mangostine i mini guave. Sad već uzgaja pedesetak vrsta. U berbi pomažu i Nepalci. Organizira u Donjoj Bistri i Festival indijanske banane, voća od kojeg u OPG-u izrađuju čak i pivo, pekmez, balzamični ocat, rakiju i ajvar. To egzotično voće porijeklom je iz Sjeverne Amerike, a u engleskom govornom području poznato je kao pawpaw. Tražio je, kad je širio posao, kooperante koji su ga, kao i maslinara Mraza, čudno gledali. No ubrzo je na zagorskim njivama počeo rasti čak i goji, čije zdrave bobice nazivaju "crvenim dijamantima" s Tibeta. Raste tu i pepino, avokado, marakuja i brojne druge netipične kulture za sjeverozapadnu Hrvatsku. O tome hoće li doći do promjena vrsta kultura koje će se uzgajati u Hrvatskoj, a tradicionalno nisu tipične za klimu tog podneblja, znanstvenici Službe za agrometeorologiju u DHMZ-u dr. sc. Mislav Anić, Petra Sviličić i dr. sc. Ivana Čavlina Tomašević kažu da klimatski uvjeti u Hrvatskoj polako postaju povoljni za uzgoj kultura koje se tradicionalno uzgajaju u južnijim krajevima.
Vrijeme za zagorski dingač
– Za uspješan uzgoj tih kultura valja uvažiti i druge čimbenike, ne samo klimatske uvjete. Klimatski uvjeti u nizinskom dijelu kontinentalne Hrvatske postaju povoljni za uzgoj kultura koje su do sada uspijevale u obalnom dijelu zemlje. Primjerice, akumulirana količina topline na istoku zemlje približava se granici koja je potrebna za uzgoj crnih sorta vinove loze koje se tradicionalno uzgajaju u Dalmaciji. Potencijal za uzgoj drugih poljoprivrednih kultura otvara se i u gorskim predjelima. Možemo očekivati da se karta vrsta koje se uzgajaju u regijama Hrvatske promijeni – napominju.
Sve važniji bit će izbor sorta koje su otpornije na ekstremne vremenske prilike poput suše ili prekomjerne količine vode.
– Sorte koje će na istoj površini dati veće prinose uz manju potrošnju vode trebale bi biti novi standard u sjetvi. Pridržavanjem plodoreda i uvođenjem pokrovnih usjeva između glavnih sjetvi povećava se hranjivost tla i količina raspoloživog dušika, odnosno sprečava se dodatna degradacija tla i gubitak vlage – zaključuju znanstvenici. Tko zna, možda se za koju godinu u zagorskim kletima nađu i prve bačve zagorskog dingača...
POVEZANI ČLANCI:
VIDEO: Olujno nevrijeme u Dalmaciji: U Zagori napadalo nekoliko centimetara tuče