Novim kurikulumima koje smo izradili za inovativno poučavanje u gimnazijama, promijenili smo metodu poučavanja te uveli zornu, odnosno praktičnu i interdisciplinarnu nastavu. U nastavu smo ugradili istraživanje i zaključivanje kako bi djeca ono što uče u teoriji mogla primijeniti u praksi.
Matematika temelj svega
Tako ravnatelj zagrebačke Pete gimnazije Petar Mladinić objašnjava kakvih su 14 kurikuluma u proteklih 18 mjeseci s partnerima, gimnazijama iz Vukovara i Metkovića, srednjim školama iz Knina i Pakraca te PMF-om iz Zagreba, napravili, a koji se prvenstveno odnose na matematiku, biologiju, kemiju, fiziku. Te predmete povezali su s drugima, primjerice hrvatskim jezikom, tjelesnim, geografijom te likovnom umjetnošću.
– Svi veliki umjetnici bili su i veliki matematičari. Leonardo da Vinci savršeno je konstruirao Posljednju večeru koristeći se geometrijom. Na primjerima pokazujemo koliko je matematika sastavni dio moderne likovne umjetnosti – priča Mladinić.
Djeca su na terenu uzimala uzorke vode, nakon toga je kemijski i biološki analizirala, dobivene rezultate statistički obrađivala i na kraju donosila zaključke što poduzeti. Učenici su također, povezujući nacrtnu matematiku, povijest, povijest umjetnosti s arhitekturom, pomoću softvera dizajnirali interijer i eksterijer. – Tako ih, između ostalog, možemo pripremiti za studij arhitekture. Pokazivali smo im na konkretnim primjerima kako je ono što uče u školi primjenjivo u svakodnevnom životu. Taj iskorak je jako važan – ističe Mladinić.
Financirani iz EU
– Dali smo djeci šansu da rukama oblikuju ono što uče, da timski rade na projektima i dogovore se o podjeli zadataka. Tako se radi u svijetu i tim putem trebala bi ići naša reforma – zaključuje Mladinić. Kurikulume su napravili u skladu sa standardima Hrvatskog kvalifikacijskog ovkira kojim se definira koja znanja, sposobnosti i vještine trebaju imati svi koji su završili određenu školu, odnosno stekli neko zanimanje. Ti standardi ujednačeni su sa standardima EU zemalja, a to konkretno znači da, primjerice, naš učenik, kad završi prirodoslovno-matematičku gimnaziju, treba imati ista znanja i vještine kao i njegove kolege iz drugih europskih zemalja. Projekt je s više od 370 tisuća eura financiran iz EU fondova.
>>Gimnazijalcima manje obveznih predmeta, a više – izbornih
>>Jovanović: Bozanić ne razumije kurikulum zdravstvenog odgoja
1. Pre bilo kakvih novih promena, trebali bi platiti učiteljima izvođenje dopunske i dodatne nastave u osnovnoj školi. 2. Što se tiče vašeg ..."Svi veliki umjetnici su bili i veliki matematičari. Da Vinci je naslikao Posljednju večeru koristeći geometriju, pa je red tako učimo i našu djecu"...vratiti 2 sata nedeljno likovne i tehničke kulture. 3. Najuriti razno razne udruge koje financirate (i pomoću kojih posredno izvlačite novac na vaše računa) iz škole. 4. Prestati izmišljati toplu vodu, iz jednog jedinog razloga - topla voda je već otkrivena.