Merkel: Osjećam duboki sram. Nacistički zločini se nikad ne smiju relativizirati

Njemačka kancelarka Angela Merkel jučer je prvi put u 14 godina mandata posjetila konc-logor Auschwitz, simbol nacističkih zločina i masovne eksterminacije Židova u Drugom svjetskom ratu. Od 1940. godine, kada je kompleks Auschwitz-Birkenau primio prve zatočenike, do 1945. godine, kada su ga oslobodili sovjetski vojnici, u logoru su nacisti pobili više od 1,1 milijun ljudi. S poljskim premijerom Mateuszom Morawieckim i ravnateljem ustanove Auschwitz-Birkenau Piotrom Cywińskim kancelarka je prvi put prošla kroz vrata logora, nad kojima stoji zloglasni natpis “Arbeit macht frei” (Rad oslobađa).

Odgovornost koja ne prestaje

Zatim se poklonila žrtvama nacističkog režima, položila vijenac u Zid smrti gdje su nacisti strijeljali tisuće ljudi, a potom obišla plinsku komoru i krematorij. Merkel je u svom pažljivo sročenom govoru izrazila “duboki sram” nad užasnim zločinima, istaknuvši kako sjećanje na te zločine mora ostati dio njemačkog identiteta. Prema njezinim riječima, svaka od žrtava u Auschwitzu imala je ime, dostojanstvo, porijeklo i povijest. U svjetlu zločina, koji su prekoračili granice vjerojatnoga, morali bismo od užasa zanijemiti, kazala je, uvjerena kako muk ne može biti rješenje, s obzirom na to da se Njemačka obavezala čuvati uspomenu na zločine. – To je odgovornost koja nikad ne prestaje. O tome se ne pregovara. Nikad ne smijemo zaboraviti, ne smijemo povlačiti crte ili poopćavati – poručila je.

U svom govoru jasno je kazala da su za zločine odgovorni Nijemci, koji su okupirali to područje i koji su upravljali logorom, čime se referirala na sintagmu o “poljskim logorima smrti”, koju poljske vlasti uporno pokušavaju iskorijeniti. Merkel je tako ponovila riječi Helmuta Schmidta, prvog njemačkog kancelara i bivšeg njemačkog vojnika koji je 1977. posjetio Auschwitz, koji je tada rekao kako je Auschwitz mjesto koje “nalaže šutnju”, ali i da njemački kancelar na tom mjestu “ne smije šutjeti”.

Auschwitz je posjetio i Schmidtov nasljednik Helmut Kohl, i to dvaput. Na mjesto na kojem je, kako je rekao, ispisano “najmračnije i najstrašnije poglavlje njemačke povijesti”, prvi je put otišao ujesen 1989., u vrijeme pada Berlinskog zida i burnih događaja koji su doveli do ujedinjenja Njemačke, što također svjedoči o osjećaju odgovornosti za, kako je rekao, “neizrecivu patnju” što su je njemački nacisti prouzročili drugim narodima.

Kohl je pritom posebno naglasio stradanje Židova, što je Schmidt propustio učiniti. Dugogodišnji njemački kancelar vratio se u Auschwitz 1995. godine, u društvu tadašnjeg poljskog šefa diplomacije Wladyslava Bartoszewskog, koji je bio zatočen u Auschwitzu i koji je pomogao u osnivanju zaklade Auschwitz-Birkenau, kojoj je Merkel jučer u ime njemačke vlade donirala 60 milijuna eura. Njemačka je, dakako, najveći donator zaklade.

Posjetom Auschwitzu Merkel nastavila je njemačku politiku “trajne odgovornosti”, koja se temelji na jasnom i nedvosmislenom preuzimanju krivnje i odgovornosti za rat i zločine, bez bilo kakvog opravdavanja i uvjetovanja. Tu je politiku utemeljio prvi poslijeratni kancelar demokratske Njemačke Konrad Adenauer. Merkel je i prije posjećivala nacističke konc-logore. Bila je u logorima Buchenwald i Dachau, gdje se u dva navrata družila s preživjelim logorašima.

Do njezina posjeta Auschwitzu dolazi u vrijeme porasta antisemitizma u Njemačkoj i cijeloj Europi. Iz Francuske se Židovi ponovno iseljavaju, u strahu za svoju sigurnost, a zabrinutost zbog antisemitizma osjećaju i Židovi u Nizozemskoj, koja je svojedobno bila europska multikulturna oaza. Nesigurno se osjećaju i Židovi u Belgiji i Velikoj Britaniji. Antisemitizam nije ograničen samo na zapadnoeuropske zemlje, o čemu svjedoče Poljska i Mađarska, gdje je antisemitizam raširen među desničarskim skupinama.

Čuvaju sinagoge

Židovi se i u Njemačkoj ponovno osjećaju ugroženima, osobito ako nose vjerska obilježja, zbog čega policija čuva tamošnje sinagoge i druge ustanove židovske zajednice. Kancelarka Merkel ne bježi od ovog problema, koristeći svaku priliku kako bi pozvala na borbu protiv mržnje, rasizma i antisemitizma, pa tako i za nedavnog obilježavanja obljetnice pada Berlinskog zida, kada je podsjetila da je istog dana i obljetnica Kristalne noći, kada je počeo organizirani progon Židova u nacističkoj Njemačkoj. Jučer je ponovno istaknula da mora postojati nulta tolerancija za antisemitizam u Njemačkoj i Europi.