Migranti do Europske unije preko BiH

Nakon što je tzv. balkanska ruta, koja je išla preko Turske, Grčke, Makedonije, Srbije, Hrvatske, Slovenije i dalje prema zapadnim zemljama, zatvorena, migranti su pronašli novi put prema zapadnoj Europi.

Nova migrantska ruta preko koje migranti pokušavaju doći do zapadnoeuropskih zemalja, tzv. južna migrantska ruta, ide preko Grčke, Albanije i Crne Gore do BiH, odakle migranti organizirano putuju javnim prijevozom, autobusima i taksijima, do Velike Kladuše te potom ulaze u Hrvatsku i kroz Karlovačku županiju dolaze do Slovenije odnosno preko rijeke Kupe na područje Črnomlja.

Stara švercerska ruta

Iako je to za migrante nova ruta, dio puta iz BiH preko Hrvatske do Slovenije za švercere i krijumčare je stara i uhodana ruta. Još 1996. godine, nakon završetka rata u BiH, državljani arapsko-islamskog svijeta, kojima tada nije trebala viza za BiH, zrakoplovima su organizirano dolazili u BiH i tom uhodanom rutom nastavljali put dalje prema europskim zemljama.

Da se radi o novom kraku migrantske rute potvrdila je i crnogorska granična policija koja je iznijela podatak da je prošle godine prihvatila 176 osoba koje su vraćene iz Hrvatske i 248 osoba vraćenih iz BiH. Vesko Damjanović, pomoćnik načelnika crnogorske granične policije, kazao je da se sporazum o readmisiji ilegalnih imigranata između Crne Gore i Albanije ne poštuje potpuno.

– Osobe koje su ušle u Crnu Goru iz Albanije, a ne zatraže azil na teritoriju Crne Gore, pokušavamo po skraćenom postupku vratiti u tu zemlju, ali ih albanski službenici ne prihvaćaju jer navodno nisu evidentirane u toj zemlji – kaže Damjanović.

Crnogorska granična policija je u 2017. zabilježila 614 ilegalnih prelazaka granice, a azil je u Crnoj Gori lani zatražilo 849 osoba.

– Prošle je godine broj tražitelja azila gotovo utrostručen – ističe Damjanović i dodaje da migranti iz Albanije u Crnu Goru ulaze nedaleko od graničnog prijelaza Božaj udaljenog 15 kilometara od Podgorice. Koriste teško pristupačne terene. Obično iz albanskog pograničnog sela Brigje prijeđu u podgoričku gradsku općinu Tuzi, gdje u vjerskim objektima zatraže pomoć. Damjanovićeve tvrdnje potvrdio je i Islam Pepić, imam Ćazim-begove džamije.

– Vidi se na njima trag dugog putovanja, umorni su i gladni. Često smo ih nalazili oko džamije, ondje spavaju. Valjda dođu kasno noću, a mi džamije zatvaramo jer ne dopuštamo u njima noćni boravak – kazao je Pepić.

Da je stanje alarmantno potvrdio je i ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić kazavši da se broj ilegalnih migranata u toj zemlji naglo povećava te je samo u prvih mjesec i pol 2018. u BiH ušlo oko 400 migranata, što je polovica ukupnog broja iz 2017., te da ilegalne migrante vlasti u BiH pokušavaju vratiti u zemlje iz kojih su došli.

– Problem je, međutim, što pojedine države više ne poštuju sporazume o readmisiji i odbijaju prihvatiti migrante – tvrdi ministar Mektić i navodi da se na granicama država nove migrantske rute između Grčke, Albanije, Crne Gore i BiH ne provode učinkovite kontrole.

Trgovina ljudima

– Na tim granicama okreću glave u stranu znajući da migranti žele ići dalje – istaknuo je Mektić i dodao da su uočene i pojave trgovine ljudima. Velikim problemom BiH ocijenio je to što graničnoj policiji BiH nedostaje 400 do 500 policajaca. Po njegovim riječima, BiH s ilegalcima ima posebnu odgovornost jer ima granicu s EU, tj. s Hrvatskom, dugu oko 1000 kilometara.