'Milanovića izjava o Kosovu je nepromišljena, treba se javno ispričati'

U razgovoru za Večernji list saborska zastupnica i predstavnica albanske nacionalne manjine u Hrvatskom saboru, Ermina Lekaj Prljaskaj govorila je o izjavi predsjednika Zorana Milanovića kako je Kosovo oteto Srbiji te o održanom Gospodarskom forumu Hrvatska - Kosovo koje je održano pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovića i predsjednika Vlade Republike Kosovo Albina Kurtija na kojem su sudjelovali ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović, saborski zastupnici Ante Sanader, Žarko Tušek, Ante Bačić i Ermina Lekaj Prljaskaj te veleposlanik Kosova u Hrvatskoj Martin Berishaj, više od 50 hrvatskih tvrtki, dok je s kosovske strane bilo prisutno više od 80 tvrtki.

Kao saborska zastupnica između ostalog i predstavnica albanske nacionalne manjine u Hrvatskom saboru kako komentirate izjavu predsjednika Zorana Milanovića da je Kosovo oteto Srbiji?

Uvjerena sam da je najnovija izjava predsjednika Republike Zorana Milanovića nepromišljena i na ničemu utemeljen izjava koja neće utjecati na dobre odnose Republike Hrvatske i Republike Kosovo koji su svakodnevno u usponu i sve bolji. Ono što bi predsjednik Milanovića najmanje mogao učiniti da i ova bačena sjena na međudržavne odnose prestane biti javna tema, je da se javno ispriča i povuče svoju izjavu. Odnosi između Hrvatske i Kosova dobivaju poseban zamah od šezdesetih godina prošlog stoljeća, kada Albanci s Kosova počinju u većem broju doseljavati u Hrvatsku i to dijelom iz gospodarskih, a dijelom i iz političkih razloga. Oni su u Hrvatskoj tražili svoje mjesto pod suncem, bolje plaćene poslove, ali i nove životne puteve i perspektive. Naime, Hrvatska je mnogim Albancima, naročito u periodu druge Jugoslavije, bila prozor prema zapadnom svijetu, ali im je i otvorila nove društvene horizonte jer su se mnogi od njih školovali na sveučilišnim institucijama u Hrvatskoj i ovdje gradili svoje profesionalne i akademske karijere.

Svoju odgovornost i poštovanje prema Republici Hrvatskoj mnogi su moji sunarodnjaci pokazali tijekom naše nedavne prošlosti, tj. za vrijeme Domovinskog rata kada su se brojni Albanci s Kosova pridružili ostalim hrvatskim braniteljima u zajedničkoj borbi za slobodu i neovisnost Republike Hrvatske. Tijekom Domovinskog rata poginulo je 87 branitelja Albanaca, 304 su ranjena, a njih 229 je umirovljeno u statusu vojnih invalida. Grad heroj Vukovar, čije se tužne obljetnice svake godine prisjećamo u mjesecu studenom, branilo je oko 200 albanskih dragovoljaca, a u srpskim koncentracijskim logorima nestalo je 36 zatočenih Albanaca. Bitno je napomenuti da je prema Ustavu SFRJ Socijalistička autonomna pokrajina Kosovo bila ne samo pokrajina u okviru SR Srbije, već i konstitutivni element federacije. Čak je predstavnik Kosova Sinan Hasani tijekom jedne godine, kao predsjedavajući Predsjedništva, obnašao nominalnu dužnost državnog poglavara.Ustavom definirane ovlasti, koje su u mnogim elementima bile bliske jednoj vrsti ograničene državnosti, su Kosovu nasilno oduzete, da bi samovlasno Kosovo bilo degradirano na upravnu jedinicu u kojoj se provodio policijski režim i masovni progon većinskog albanskog stanovništva. Sve to je, zbog opasnosti od predstojeće katastrofe i kršenja odredbi međunarodnog humanitarnog prava, dovelo do humanitarne intervencije, koja je u međunarodnim odnosima dobro poznata i to upravo na prostoru Jugoistočne Europe. Prema tome, osporavati državnost Kosovu, bilo bi kao da danas osporavamo državnost modernoj Grčkoj (koja je utemeljena 1830. godine) ili Bugarskoj (čiji su prvi oblici moderne državnosti priznati 1878.g). Kao što su Ustav SFRJ iz 1974. godine i ostali pravni akti te demokratsko odlučivanje građana bili pravni i faktični temelji za osamostaljenje Republike Hrvatske, isti model primijenjen je i na slučaj osamostaljenja Republike Kosovo. Republika Hrvatska među prvima je priznala neovisnost Republike Kosovo i uspostavila je diplomatske i političke odnose temeljene na partnerstvu, suradnji i njegovanju europskih vrijednosti. Također, Republika Hrvatska snažno podržava napore Republike Kosovo za njezinim pristupanjem euroatlantskim integracijama i jačanju njezinog položaja u jugoistočnoj Europi.

Kao organizator i inicijator gospodarskog foruma koliko ste zadovoljni rezultatima gospodarskog foruma između Hrvatske i Kosova?

Prošloga tjedna je u Prištini, pod zajedničkim pokroviteljstvom predsjednika Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovića i predsjednika Vlade Republike Kosovo Albina Kurtija, održan Prvi gospodarski forum Kosovo-Hrvatska. Ovaj događaj predstavlja ne samo veliki iskorak u smjeru daljnjeg razvoja i produbljivanja tradicionalno prijateljskih odnosa između dviju država, već i priliku za rekapitulacijom sveukupnih odnosa između naša dva naroda.

Kao organizatori i inicijatori održavanja Gospodarskog foruma Hrvatska – Kosovo u Prištini veoma smo zadovoljni uspjehom ovog foruma. Ovim putem želim iskoristi priliku i zahvaliti se od srca saborskom kolegi zastupniku g. Anti Bačiću za svu pruženu podršku , pomoć i sav uloženi trud. Također imali smo i punu podršku i od veleposlanika Republike Kosovo u Republici Hrvatskoj Nj.E. Martina Berishaja, koji je koordinirao cijelu logistiku sa Vladom Republike Kosovo. Naš premijer Andrej Plenković i premijer Republike Kosovo Albin Kurti prihvatili su da Gospodarski forum bude pod njihovim pokroviteljstvom i ujedno pružili svu podršku za realizaciju ovog projekta te im se želim zahvaliti za konkretnu i nesebičnu potporu. U razgovoru sa hrvatskim i kosovskim poduzetnicima dalo se naslutiti da fali konekcija i kontakt između njih i to nas je potaklo da pokrenemo ovakvu inicijativu. Od prošle godine održali smo radne sastanke s predstavnicima Hrvatske gospodarske komore, gdje smo zatražili podršku i pomoć oko realizacije ovog projekta i od njih smo dobili iskazani interes tvrtki te je s skepticizmom rečeno da nema zainteresiranih tvrtki. Ministarstvo vanjskih i europski poslova na čelu s državnim tajnikom za vanjsku i razvojnu suradnju g. Lucić, obavijestilo je nadležno Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Republici Kosovo i Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja. S Ministarstvom gospodarstva i održivog razvoja zatražili smo koordinaciju između nadležnih institucija da bi se moglo što bolje iz realizirati ovaj projekt. Jedino predstavnici Veleposlanstva Republike Hrvatske u Republici Hrvatskoj, nisu imali sluha ili radi prevelikih obaveza nisu bili uključeni dovoljno u realizaciji projekta. Premijer Plenković uz svu podršku koju nam je dao zamolio je ministra Filipovića da bude njegov izaslanik te smo kao organizatori nastojali prilagoditi termin održavanja prema visokim uzvanicima. Ovo je prvi Gospodarski forum između Hrvatske i Kosova, koji je održan u Prištini i cilj nam je bio da nadi poduzetnici i poslovni ljudi idu tamo i da se direktno upoznaju i vide kako funkcionira gospodarstvo i sustav, jer znamo da je Kosovo mlada država te da je Hrvatska je najbliža i najznačajnija država.

Koliko je gospodarstvenika sudjelovalo na forumu i iz kojih oblasti? Koliko su takve vrste foruma važni za obje zemlje i planirate li organizirati još koji?

Na ovom Gospodarskom forumu sudjelovalo je više od 50 hrvatskih tvrtki, dok je s kosovske strane bilo prisutno više od 80 tvrtki. Ovaj forum je pun pogodak, jer su većina predstavnika iz Republike Hrvatske po prvi put posjetili Prištinu, gdje se probudila nova svijest o situaciji na Kosovu. Najviše predstavnika bilo je iz građevinske industrije, energetskog sektora, prerađivačkog sektora, IT i financijskog sektora, prehrambenog sektora, poljoprivrednog sektora i tekstilnog sektora. Iako Republika Kosovo ima vizni režim, gospodarstvenici nastoje plasirati svoje usluge, proizvode i svoje znanje u inozemstvu te stalno posjećuju države članice Europske unije, za razliku od predstavnika tvrtki iz Europske unije koji sa skepticizmom idu na Kosovo, ali na kraju se vraćaju sa pozitivnim dojmovima, što me ganulo nakon dobivenih poruka i zahvala za ovu organizaciju.

Koliko je važna potpora dva premijera Hrvatske I Kosova, Andrija Plenkovića i Albina Kurtija?

Potpora premijera Plenkovića i Kurtija ima veliko značenje s obzirom da Republika Hrvatska ima dobre političke odnose sa Republikom Kosovo. Nemojmo zaboraviti da Republika Hrvatska podržava ulazak Kosova u Europsku uniju, NATO, Vijeće Europe te da je upravo Republika Hrvatska prva je država članica Europske unije, koja je predložila ukidanje viznog režima za Republiku Kosovo. Premijer Kurti zna da je Republika Hrvatska prijateljska država, koja podržava ulazak Republike Kosovo u Europsku uniju te da od Hrvatska može pružiti mentorstvo i svu pomoći i znanje za ubrzanje postupka ulaska u Europsku uniju.

Koliko je kosovsko tržište važno za Hrvatsku?

Kosovsko tržište veoma je važno za Republiku Hrvatsku, jer se Republika Hrvatsku smatra prijateljskom državom. Uzimajući u obzir sličnu povijest za neovisnost, Kosovo i Hrvatska imale su dobra međusobna iskustva za vrijeme bivše države. Nažalost između Hrvatske i Kosova je nastao jedan vakum oko razmjene roba te je bitno istaknuti da transport i logistika hrvatskih proizvoda idu putem Srbije, gdje smatram da treba ići izvornim putem. Hrvatska nije uložila svoje pune napore da na kosovskom tržištu dominira kao prijateljska zemlja, no smatram kako je sada vrijeme da se to ispravi.

Video: Milanović: Srbija će shvatiti da je prevarena ljubavnica. Rusija će morati priznati Kosovo