Osobna karta umirovljenika: Za 30 godina staža 2286 kuna

Približno 18 tisuća radnika koji su prošle godine otišli u starosnu mirovinu nakon 30 godina radnog staža u prosjeku su dobili 2286 kuna mjesečne mirovine!

Nova generacija umirovljenika starta s približno 550 kuna nižim starosnim mirovinama od onih koje primaju ljudi koji su umirovljeni prije deset ili petnaest godina. Statistika kaže da prosječni korisnik starosne mirovine ima 74 godine i ona za ljude koji su cijeli radni vijek proveli u Hrvatskoj iznosi nešto više od 2800 kuna!

Loše prognoze

Lani su žene odlazile u prijevremenu mirovinu s 57 godina i 9 mjeseci, a muškarci sa 60 godina i 11 mjeseci, dok su u starosnu mirovinu žene išle sa 63 godine, a muškarci sa 65. Računa se da će sada umirovljeni muškarci mirovinu primati 18 godina i 11 mjeseci, dok će ženama mirovina stizati pune 24 godine. Novim će se umirovljenicima mirovina povećavati dva puta godišnje, ovisno o kretanju cijena i plaća, no s obzirom na bitno nižu startnu poziciju, malo je vjerojatno da će današnja generacija 60-godišnjaka ikad mirovinama stići ljude rođene jedno ili dva desetljeća prije njih! Hrvatska ubrzano stari te s velikim teškoćama zadržava mirovine na približno 40 posto prosječne plaće u zemlji, dok se u razvijenim zapadnim zemljama mirovine kreću između 60 i 70 posto prosječnih plaća. Ima država gdje, zahvaljujući dodatnim mirovinskim rentama, primanja umirovljenika bitnije ne zaostaju za plaćama, no hrvatske su prognoze loše i one kažu da će se zbog starenja stanovništva idućih desetljeća mirovine spuštati prema 30 posto prosječne plaće, i to za ljude koji će odraditi puni radni vijek!

S vremenom bi, dakle, sadašnja prilično heterogena skupina umirovljenika mogla biti još heterogenija jer se ispostavilo da mirovinska primanja manje ovise o radnom vijeku i uplatama, a više o statusu i vremenu kada ljudi odlaze u mirovinu. Velika većina postojećih umirovljenika živi od mirovina koje su niže od danas prosječne mirovine (2318 kuna s pridodanim međunarodnim ugovorima, odnosno 2584 kune kad su u pitanju čiste hrvatske mirovine). Više od pet tisuća kuna mirovine mjesečno ima jedva 90 tisuća umirovljenika i jedino se za takve mirovine može reći da love korak s troškovima života i plaćama zaposlenih. Među njima je oko 37 tisuća branitelja, dok su ostali razne skupine povlaštenih te osiguranici koji su zarađivali dva i pol do četiri puta više od državnog prosjeka.

Po godini 61,36 kn

Najveće mirovine – prosječnih 9,5 tisuća kuna prima 647 bivših dužnosnika, a tisuću kuna manje dobiva 145 akademika. Bez obzira na to koliko zarađivali tijekom radnog vijeka, menadžeri, na primjer, ne mogu probiti gornji limit te su njihove mirovine 7500 tisuća kuna za puni radni vijek. Mirovine bi se u načelu trebale temeljiti na uplatama, no HZMO navodi da trenutačno imaju 1754 korisnika čija bi mirovina bila veća da ne postoji gornji limit, ali i 230.433 korisnika starosnih mirovina koji bi primali bitno manje svote da se na njih ne primjenjuje odredba o isplati najniže mirovine. Vrijednost najniže mirovine po godini staža trenutačno je 61,36 kuna, što znači da za 15 godina staža država jamči 920 kuna mirovine, dok se za 40 godina ne može dobiti manje od 2454 kune. Za prijevremenu mirovinu na tu se svotu primjenjuju penali.

Hrvatska isplaćuje mirovine za 164 tisuće stranaca koji su dio radnog vremena proveli u Hrvatskoj, mahom državljana bivših jugoslavenskih republika, ali u Hrvatskoj živi i 180 tisuća građana koji su cijelu ili određeni dio mirovine zaradili u inozemstvu. U prosincu 2017. godine njihova su prosječna mjesečna primanja bila 273 eura, odnosno 2088 kuna.

Prosjek spuštaju deseci tisuća radnika koji su radili na prostoru SFRJ. Prema zadnjim dostupnim podacima iz 2015. godine, godišnja vrijednost uplaćenih inozemnih mirovina bila je 592 milijuna eura, odnosno 4,4 milijarde kuna.