Šest nacrta prijedloga zakona vezanih za cjelovitu mirovinsku reformu usvojeno je na današnjoj sjednici Vlade i tako upućeno u saborsku proceduru, a također je objavljeno da referendumske inicijative nisu prikupile dovoljno potpisa.
Ministar uprave Lovro Kuščević također je na današnjoj sjednici predstavio Izvješće o provedenoj provjeri broja i vjerodostojnosti potpisa birača te zakonitosti postupka prikupljanja potpisa birača iz zahtjeva za raspisivanje dva referenduma. Kuščević je rekao da je provjerom broja i vjerodostojnosti potpisa jednoglasno utvrđeno da ni za jedan zahtjev nije prikupljen dovoljan broj potpisa.
– Čini se da nijedna od tri inicijative nije prikupila dovoljan broj potpisa – rekao je uvodno premijer Andrej Plenković, referirajući se na dva referendumska pitanja inicijative Narod odlučuje te na inicijativu Istina o Istanbulskoj. Svim zainteresiranima bit će omogućen uvid i kontrola u sve potpise koji su proglašeni nevažećima, dodao je.
Kuščević je rekao da je za Istinu o Istanbulskoj ispravno bilo 345.942, a neispravno 44.974 potpisa. Što se tiče inicijative Narod odlučuje, za izmjenu članka 72. Ustava ispravno je 371.450 potpisa, a neispravno 40.875, dok je za dopunu Ustava člankom 72 a bilo 367.169 ispravnih te 40.666 neispravnih potpisa. Napomenuo je da su nevažeći potpisi prošli dvostruku kontrolu, to jest da ih je dodatno pregledalo njihovo povjerenstvo.
Ministar Marko Pavić predstavio je objedinjenih prvih šest točaka vezanih za mirovinsku reformu.
– Prvo bih htio umiriti sadašnje umirovljenike i reći da su isplate mirovina neupitne, da mogu očekivati daljnje povećanje mirovina i da se apsolutno ne moraju bojati za svoje mirovine – rekao je Pavić.
Za 248.000 ljudi s najnižim mirovinama od 1. srpnja omogućit će 3,13 posto povećanje mirovina uz standardno usklađivanje mirovina, dodao je. U svakom trenutku odlaska u mirovinu građani će moći birati što je isplativije za njih, rekao je Pavić.
– Za one najmlađe osigurali smo daljnji razvoj drugog stupa, jačamo ga kroz mogućnost jačeg ulaganja, da mirovinski fondovi mogu ulagati u strateške državne projekte, ali i da oni koji imaju kapitaliziranu štednju prilikom odlaska u mirovinu mogu jednokratno povući do 15 posto, ali ne smiju prijeći ispod minimalne mirovine kako ne bi ugrozili socijalni status – rekao je Pavić.
Već sada u zakonu stoji da se od 2038. odlazi sa 67 godina u mirovinu, napomenuo je.
– Želimo produljiti radni vijek naših umirovljenika – rekao je Pavić, dodajući da će oni koji primjerice rano ulaze na tržište rada s 18 godina moći ići u mirovinu sa 60 godina života i 41 godinom staža.
Cilj mirovinske reforme jest učiniti mirovinski sustav dugoročno održivim, dati našim ljudima veće mirovine, pokušati odgovoriti demografskim izazovima, promjenama na tržištu rada i gospodarskim prilikama, rekao je premijer.
Ministar obrane Damir Krstičević iznio je nacrte prijedloga odluka o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga u nizu misija i operacija potpore miru.
Plenković je na početku sjednice u povodu obilježavanja dvije godine mandata ove Vlade rekao da je svim njenim članovima zadaća da još intenzivnije rade. Posjet Francuskoj ocijenio je vrlo dobrim i sadržajnim te rekao da je za 2019. godinu dogovoren posjet predsjednika Emmanuela Macrona Hrvatskoj.
Što se tiče prosvjeda u Vukovaru, rekao je da smo čuli poruku žrtava i da je istaknuta potreba za procesuiranjem svih ratnih zločina počinjenih u vrijeme Domovinskog rata. Iako se već mnogo učinilo, taj posao treba nastaviti i pokušati istražiti sve ono što do sada nije napravljeno – rekao je Plenković.
– Isto tako važno je za hrvatsku javnost i sve nas da se malo prisjetimo biti jedne od glavnih političkih ostavština prvog predsjednika Franje Tuđmana, a to je proces mirne reintegracije. Važno je da se temeljna postignuća i načela i današnje generacije bolje i jasnije prepoznaju. Nakon operacija Bljesak i Oluja 1995. godine, Tuđman i tadašnja vlada napravili su jednu strateški vrlo mudru i pametnu ocjenu da je preostali okupirani dio Hrvatske najbolje reintegrirati mirnim diplomatskim putem – rekao je Plenković. Zakon o oprostu bio je jedna od mjera, dio paketa mirne reintegracije kojom su izbjegnute brojne žrtve, naglasio je.
– Brojni mladi ljudi tada bi sigurno ostali bez svojih života. Bilo bi više ubijenih i ranjenih, na obje strane – rekao je Plenković, dodajući da se to zahvaljujući Tuđmanovoj mudrosti nije dogodilo.
– Moramo stvarati ozračje primjerenije 2018. godini i budućnosti tako da omogućujemo suživot – nastavio je Plenković, dodajući da te poruke treba stavljati u prvi plan. – Isto tako nikada nećemo zaboraviti žrtve niti dopustiti neistraživanje zločina – naglasio je.
Pogledajte video žustre rasprave Plenkovića i Marasa u Saboru:
SVI NA ULICU MAJKU IM J...M!