Hrvatska se priključila državama koje su povećale radni vijek na 67 godina života te je istodobno svima koji žele u prijevremenu mirovinu postavila uvjet od 35 godina mirovinskog staža! Eurostat procjenjuje da će hrvatski radnici koji se 15 godina nalaze na tržištu rada, tijekom svog radnog vijeka skupiti oko 32 godine mirovinskog staža, žene 30 godina i četiri mjeseca, a muškarci 34 godine i pet mjeseci!
Indikator radnog vremena
Po tome, nitko od njih neće imati uvjete za prijevremenu mirovinu nego će morati raditi do propisanih 67 godina, a vrlo vjerojatno i dulje. Paket mirovinskih zakona, koji predviđa ubrzanje radnog vijeka na 67 godina od 2033. godine, prošao je javnu raspravu i očekuje se da će ga Vlada uputiti u saborsku raspravu. Europska komisija obvezala se da će do kraja ovog desetljeća zaposliti 75 posto stanovništva u dobi od 20 do 74 godine.
Zadnji izvještaj o realizaciji Strategije 2020. navodi da je u razdoblju od 2008. do 2015. godine zaposlenost u Hrvatskoj bila oko 63 posto, što je najniže u EU, a ostale su zemlje blizu tog cilja ili su ga preskočile. Da bi se kvalitetno pratilo provođenje Strategije i stanje na tržištu rada, Eurostat je uveo novi statistički pokazatelj – indikator radnog vijeka – preko kojeg se procjenjuje koliko će u pojedinoj državi raditi osoba koja je 15 godina aktivna na tržištu rada, netko u srednjim tridesetim godinama.
Istraživanje temeljeno na stanju na tržištu rada u 2017. godini pokazalo je da će u Europskoj uniji muškarci u prosjeku raditi 38,3 godine, a žene 33,4 godine. U Hrvatskoj se od 2000. godine očekivani radni staž povećao za dvije godine, s 30,4 na 32,5 godina, što je drugi najniži staž u Europskoj uniji, iza staža Talijana za koje se procjenjuje da će imati 31,6 godina mirovinskog staža.
Puno rade na crno
Među članicama Europske unije prva je Švedska s 41,7 godina, a od nečlanica iskočio je Island gdje se očekuje visokih 47 godina staža. Od nečlanica, najkraći se staž očekuje u Turskoj – 29 godina (prvenstveno zbog toga što žene u Turskoj rade samo 18,5 godina).
Spomenuti podaci ne predstavljaju zakonom propisani radni vijek za odlazak u mirovinu, nego sublimiraju stanje na tržištu rada svake zemlje na osnovi demografskih i radnih pokazatelja, primjerice očekivanoga životnog vijeka, broja nezaposlenih i neaktivnih građana, udjela zaposlenih žena i slično. Očekivani staž više pokazuje što se trenutačno događa u nekoj zemlji nego što se treba dogoditi. Mlađe generacije u Hrvatskoj kasno se zapošljavaju i nemaju kontinuitet radnog odnosa kao njihovi roditelji ili djedovi, mnogi rade na crno, po nekoliko mjeseci u sezoni i uz česte prekide, pa je i očekivani mirovinski staž relativno kratak.
>> Ovo su stvari koje trebate znati o mirovinskoj reformi
A koliko političari moraju raditi da zasluže mirovinu - Jedan mandat i evo tisuću eura penzije! O tome ni slova u ovom "objektivnom" tekstu!