Kratkoročni gospodarski izgledi Hrvatske su povoljni, no da bi se rast prenio na srednji i dulji rok, Plenkovićeva bi se Vlada u svom trećem mandatu trebala usredotočiti na 'očuvanje fiskalne razboritosti' i odlučne reforme kojima će izgraditi 'zaštitne slojeve' u slučaju novih šokova i kriza, mišljenje je MMF-a izneseno u Zaključnoj izjavi danoj u petak, nakon redovnog posjeta misije MMF-a Hrvatskoj. Uz pohvale na solidnom rastu i dobro obavljenom poslu s nacionalnim programom oporavka, MMF je iza sebe ostavio niz škakljivih preporuka, počev od uvođenja nepopularnog poreza na nekretnine, dizanja granice za odlazak u mirovinu, do otpuštanja u javnom sektoru!
Izbori digli potrošnju
MMF smatra da je Plenkovićeva Vlada pretjerala s javnom potrošnjom u izbornoj godini te odatle i poziv da se vrati 'razboritoj' fiskalnoj potrošnji te procjenjuje da će se fiskalni deficit povećati s lanjskih 0,7 na 2,5 posto u ovoj godini. MMF ima razumijevanje za povećanje plaća u javnom sektoru jer bi taj potez 'mogao poboljšati pravednost i konkurentnost sustava javnih primanja', no ondje smatraju da bi nakon 'velikodušnog' povećanja plaća i drugih socijalnih davanja trebalo poraditi na smanjenju mase plaća u javnom sektoru, ali ne spuštanjem cijene rada, nego otkazima i racionalizacijom radne snage.
– Potrebno je strože primjenjivati pravila o otkazima – istaknuo je MMF. S obnovljenim četverogodišnjim mandatom i hvalevrijednom provedbom Nacionalnog plana oporavka i obnove, Vlada je u dobroj poziciji da provede snažne reforme, ističe MMF koji u Hrvatskoj predstavlja ekonomistica Yan Sun. Od Plenkovićeve se Vlade tako očekuje da uz smanjenje broja zaposlenih u javnom sektoru uvede suvremeni porez na nekretnine temeljen na vrijednosti nekretnina, ukine povlašteni porezni tretman kratkoročnog najma stanova te odustane od subvencija na nekretninskom tržištu.
POVEZANI ČLANCI:
Mjere na strani potražnje kao što su stambene subvencije kupcima obično su učinkovite samo kratkoročno, čak i ako su dobro ciljane, jer doprinose rastu cijena nekretnina. Unatoč znakovima hlađenja tržišta, sektor stambenih nekretnina mogao bi se suočiti s obnovljenim pritiscima na rast cijena s obzirom na povoljno oporezivanje, rast raspoloživog dohotka i visoku likvidnost banaka. MMF isto tako smatra da Hrvatska mora obeshrabriti raniji odlazak u mirovinu i povećati radni vijek te povećati participaciju građana u financiranju troškova liječenja.
– Oporezivanje imovine i dohotka pogoduje ulaganju u stambene nekretnine i kratkoročni najam. Ponavljamo našu preporuku za uvođenje modernog poreza na nekretnine i uklanjanje pretjerano povoljnog oporezivanja prihoda od kratkoročnog najma – ističe MMF te dodaje da bi Vlada morala ukinuti izravne i neizravne subvencije na fosilna goriva te još jače poraditi na zelenoj tranziciji. Investicijske su potrebe u Hrvatskoj visoke, a uz zelene i digitalne agente, odnose se i na povećane izdatke vezane za starenje stanovništva. Trenutačno veliki dio javnih ulaganja financira EU, no ta će se sredstva iz europskih fondova smanjivati pa Vlada mora stvoriti fiskalni prostor za buduća ulaganja dubokim reformama.
POVEZANI ČLANCI:
Inflacija pada usporeno
MMF ističe da će hrvatsko gospodarstvo ostati snažno te će ove godine rasti 3,4, a iduće 2,9 posto uz postupnu dezinflaciju. MMF vjeruje da bismo se tek iduće godine s inflacijom mogli približiti cilju od 2 posto, a ove bi godine prosječna inflacija mogla biti 4,2 posto, što je iznad službenih predviđanja u RH.
Vjeruju da će inflacija ostati visoka zbog rasta plaća i cijena u sektoru usluga, odnosno turizmu. Mjere za spuštanje izdataka za mirovine mogle bi, vele, uključivati povećanje zakonske dobi za odlazak u mirovinu, indeksiranje dobi za umirovljenje s očekivanim životnim vijekom, te dizanje donje granice za odlazak u mirovinu sa sadašnjih 15 godina plaćenih doprinosa. Nadalje, MMF spominje potrebu jačanja korporativnog upravljanja, poticanja veće participacije radne snage, olakšavanja mobilnosti te integracije stranih radnika.
FOTOGALERIJA Za noćenje u vili Marija Mandžukića iskeširat ćete više od prosječne plaće, a pogledajte uređenje
Porez na nekretnine i podizanje praga za odlazak u mirovinu na 67 g. je doslovno nužnost u HR. To je neizbježno i gotovo je sigurno ako ne iduce onda sigurno od 01.01.2026.g.