Morski psi su najmanji problem, evo čega se treba paziti u Jadranu: 'Osjetit ćete nepodnošljivu i neopisivu bol'

Prof. dr. sc. Jakov Dulčić, voditelj Laboratorija za ihtiologiju i priobalni ribolov, pojasnio je koje životinje u Jadranskom moru predstavljaju najveću opasnost. Što se tiče morskih pasa, pojasnio je da su ukupno 33 vrste te životinje zabilježene u Jadranu, u kojem ili stalno žive ili u njega povremeno zalaze. Tek tri su potencijalno opasne: velika bijela psina, psina dugonosa i atlantska psina.

Naglasio je Dulčić, ipak, da za susret s morskim psom imate poprilično male šanse, no razloga za oprez ipak ima. Naime u Jadranu obitava niz otrovnih autohtonih vrsta riba i susret s njima može izazvati probleme. "U Jadranu žive četiri vrste morskog pauka (bijelac, crnac, žutac - Echiichthys vipera i mrkulj), i to na svim terenima (pijesak, mulj, kamen). Otrovne su njihove bodlje koje se nalaze na leđnoj peraji i na škržnom poklopcu. Ubrzo nakon što se ubodete, osjetit ćete neopisivu bol koja će se povećavati do nepodnošljivosti", ističe za tportal stručnjak te upozorava na nekolicinu riba s otrovnim bodljama, kao što su škarpina, Scorpaena scrofa, i škarpun, Scorpaena porcus, čiji se ubod manifestira boli i crvenilom.

Posebno je izdvojio žutulju (Dasyatis pastinaca), ražu koja ima bodlju na repu povezanu s otrovnim žlijezdama. "Kada je ugrožena, može biti nezgodna. Budući da je čest ulov kad se lovi parangalima, najčešće žrtve su neoprezni ribari koje ova riba ubode prilikom skidanja s udice. Prilikom uboda u krvotok ispušta otrov. Kao i u slučaju pauka, ubod je bolan, a može izazvati srčanu aritmiju, otežano disanje i vrtoglavicu", kaže prof. dr. sc. Dulčić, istaknuvši i ribu golub kosir, koja može narasti do dva i pol metara i težiti šezdesetak kilograma, a na repu joj se nalazi desetak centimetara dugačka bodlja s otrovom.

Profesor ističe da će na području južnog Jadrana, a možda i srednjeg, ove godine biti najmanje deset dojava o ulovu otrovnih riba. Naime već sredinom svibnja u Medulinskom zaljevu ulovljena je jedna od najotrovnijih riba na svijetu, srebrenopruga četverozupka, Lagocephalus sceleratus, na 19 metara dubine. U zaljevu je uočeno sedam jedinki ove ribe. Također, koncem svibnja u crnogorskom dijelu Jadrana, na Luštici, ulovljena je još jedna otrovna vrsta ribe, invazivna vatrenjača, Pterois miles, a sve ukazuje na drastične i brze promjene faune kroz koje Mediteran već neko vrijeme prolazi, poglavito u istočnom dijelu. 

VEZANI ČLANCI:

Primjer invazivne vrste je kamena riba (Synanceia verrucosa) u istočnom Mediteranu, čiji ubod može biti fatalan. "Možemo izdvojiti i nekoliko najubojitijih, primjerice plavotočkastu trumpetaču (Fistularia commersonni), koju zbog brzopoteznog osvajanja Mediterana nazivaju još i 'lesepsijski sprinter'. Ubraja se među 100 najgorih invazivnih vrsta u europskim vodama. Uz nju, u skupinu ugroza za Mediteran, ali i Jadransko more, spadaju srebrenoprugasta četverozupka (Lagocephalus sceleratus), tamna mramornica (Siganus luridus) te vatrenjača (Pterois miles)."

Poseban oprez vrijedi imati s vrlo otrovnom ribom fugom, čija je konzumacija zabranjena u svim zemljama EU-a jer posjeduje tetrodotoksin, vrlo jak otrov, neurotoksin koji može uzrokovati smrt nakon konzumacije. Na nju moraju paziti i ribari jer bi već i kontakt s njenim otrovom mogao dovesti do smrtnog ishoda, napominje ekspert.

Svima je dobro poznato to da susret s meduzama najčešće nije ugodan, a prof. dr. sc. Dulčić naglašava da samo dvije vrste mogu biti opasne za ljude te uzrokovati jače opekline: meduza morska mjesečina i Olindias muelleri. "Morska mjesečina je ružičasta ili ljubičasta, a može biti i narančastosmeđe boje s tamnijim točkicama. Relativno je malena, s promjerom klobuka u pravilu manjim od 10 centimetara, a u Jadranu i manjim, najčešće od pet do šest centimetara. Zato se često dogodi da kupači ne zapaze jedinku koja ih je opekla."

Smatra se najopasnijom meduzom u Sredozemnom moru, a simptomi opekline najčešće se pojavljuju lokalno na mjestu kontakta. "Kožne reakcije s crvenilom, boli, svrbežom, jakim osjećajem pečenja te pojave plikova česti su simptomi. Rjeđe dolazi do komplikacija, tj. do jačih alergijskih reakcija. Pojava morske mjesečine najviše ovisi o morskim strujama, plimi i oseci te vremenskim prilikama", poručio je.

VEZANI ČLANCI:

Točne lokacije i vrijeme pojavljivanja meduza stoga je teško predvidjeti, no vrsta Olindias muelleri najčešće se pojavljuje u toplijem dijelu godine u plitkim zatvorenim uvalama s gustim livadama na morskom dnu te postaje aktivna nakon zalaska sunca. Opekline koje zadaje blaže su od onih koje uzrokuje morska mjesečina, a simptomi najčešće nestaju nakon nekoliko sati.

U posljednje vrijeme sve se češće spominje razmnožavanje vatrenih crva, posebno nakon što su u kratkom roku zabilježene dvije ozljede kod Rogoznice, a primijećeni su od Dubrovnika do sjevernog Jadrana. On pripada razredu mnogočetinaša (Polychaeta) koji ima čekinje poput bodlji kaktusa koje prodiru u kožu, što uzrokuje iritaciju kože i bolan osjećaj žarenja zbog ispuštanja neurotoksina palitoksina, jednog od najmoćnijih poznatih prirodnih toksina.

Ova vrsta nije novost u našem moru, no uz veće temperature došlo je i do njezinog većeg razmnožavanja. Ipak, nema razloga za paniku i pretjeranu zabrinutost, ali povećan oprez pri ulasku i izlasku iz mora definitivno je dobrodošao kako biste izbjegli bolnu ozljedu. "Vatreni crv neće napasti dok netko ne dira njega, a tad postaje opasan. Stoga ih nikako ne bi trebalo pipati niti ih bockati grančicama. Njihov otrov posebno može biti opasan za malu djecu. Na mjestu uboda uglavnom se inicijalno pojavljuje velika oteklina i crvenilo. Problem je to što su njihove bodlje jako lomljive i vrlo lako ostaju u koži. Moj je glavni savjet da u slučaju uboda odmah treba pozvati liječnika. Stoga bodlje nikako ne biste trebali vaditi sami", zaključuje prof. dr. sc. Dulčić u razgovoru za tportal.

FOTO Ovo su najopasnije vrste u Jadranu: Jedna je izuzetno otrovna i smrtonosna, a došla je iz drugih mora