Može li grad Zagreb iskoristiti potres za totalnu preobrazbu?

U okviru višegodišnjeg Večernjakovog projekta Hrvatska kakvu trebamo, sutra se uoči godišnjice zagrebačkog potresa u hotelu Westin održava konferencija pod nazivom Obnova Zagreba – godina dana poslije. Zagreb i okolicu pogodio je 22. ožujka razoran potres magnitude 5.5 po Richterovoj ljestvici, što je uzrokovalo najsnažnije podrhtavanje tla na području hrvatske metropole u posljednjih 140 godina. Procijenjena vrijednost ukupne izravne štete prouzročene potresom iznosi 86,4 milijarde kuna, dok procjena troškova obnove, napravljena temeljem projekcije pregledanih zgrada i pilot-projektom karakteristične tipologije zgrada i oštećenja, iznosi ukupno 42 milijarde kuna. Spomenuti iznos osiguran je iz javnih izvora temeljem Zakona o obnovi. Za iznos od 200 milijuna dolara Vlada je donijela Odluku o podizanju zajma kod Međunarodne banke za obnovu i razvoj, a temeljem zahtjeva za dodjelu sredstava iz Fonda solidarnosti Europske unije Hrvatskoj je odobreno 683,7 milijuna eura. Taj je novac sjeo u hrvatski proračun krajem prošle godine i može se koristiti za obnovu javne infrastrukture, odnosno javnih zgrada stradalih u potresu. 

Zakon o obnovi izglasan u Saboru početkom ove godine predviđa financiranje obnove prema formuli 60-20-20, gdje većinu troškova snosi država, a ostatak jedinice lokalne samouprave i županije te suvlasnici oštećenih objekata. Smisao konferencije Večernjeg lista „Obnova nakon potresa“ je na jednom mjestu okupiti sve dionike predstojećeg procesa obnove – od predstavnika izvršne i lokalne vlasti, do seizmologa i strukovnih udruženja arhitekata i inženjera građevinarstva. Kada se može očekivati puni početak procesa obnove i koliko će on trajati, koliko je dosad odobreno i potpisano odluka o obnovi na području Zagreba i okolice, može li Zagreb katastrofu koja ga je pogodila prije godinu dana pretvoriti u priliku za cjelovitu revitalizaciju svog urbanog središta po najvišim urbanističkim i građevinskim standardima 21. stoljeća, samo su neka od pitanja na koja ćemo dobiti odgovore na središnjoj panel diskusiji, na kojoj osim ministra prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Darka Horvata sudjeluju Nina Dražin Lovrec iz Hrvatske komore inženjera građevinarstva, seizmilog Marijan Herak, inače profesor sa zagrebačkog Prirodoslovo-matematičkog fakulteta, Tihomil Matković, predsjednik Društva arhitekata grada Zagreba, Damir Vanđelić, ravnatelj Fonda za obnovu i Josip Atalić, profesor Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Ivica Rovis, ravnatelj Zavoda za prostorno uređenje grada Zagreba, održat će prezentaciju u kojoj će ekskluzivo prikazati rezultate rada multidisciplinarnog tima na pilot-projektu Blok-19. Savjet za koordiniranje aktivnosti vezanih za izradu programa cjelovite obnove povijesne jezgre grada Zagreba, kojeg predvodi provodilo 12 stručnjaka, od urbanista, arhitekata i konzervatora do sociologa, demografa i pravnika, godinu dana je radio na prijedlogu revitalizacije donjogradskog bloka omeđenog Ilicom, Frankopanskom, Dalmatinskom i Medulićevom ulicom.

– Zakon o obnovi temeljen je samo na konstrukcijskoj obnovi, nije zabranio onu cjelovitu, ali je definirano da je neće financirati. Mi smo se stoga odlučili fokusirati na sve ostalo, što nije pod zakonom – izjavio je nedavno Ivica Rovis, čija će prezentacija otkriti prioritete i smjer kojim bi mogla ići dugoročna urbanističko-arhitektonska revilatilazija središta Zagreba.

Konferencija bi trebala ponuditi odgovore na pitanja hoće li jedinice lokalne i regionalne samouprave imati dovoljno financijskog kapaciteta za sudjelovanje u sufinanciranju obnove, kao i kako će i kojim sredstvima u obnovi sudjelovati suvlasnici oštećenih objekata. Jedno od važnijih pitanja kada je financiranje troškova obnove u pitanju je i hoće li Zagreb moći koristiti sredstva iz Mehanizma za oporavak i otpornost i drugih fondova EU iz kojih je Hrvatskoj u idućem sedmogodišnjem razdoblju na raspolaganju više od 20 milijardi eura.