Ministricu graditeljstva i prostornog uređenja Anku Mrak Taritaš hvale gotovo svi na sve strane. Pa čak i njezini politički protivnici ne mogu joj osporiti da zna što radi. I ona sama kaže da je razlog tomu valjda taj što je odabrala raditi i raditi. A posla u njezinu ministarstvu nikad nije bilo više.
Banke nude svoje neprodane stanove državi. Kakav model suradnje bi to bio?
Hrvati postaju sve manje i manje kreditno sposobni, a mladi se ljudi pitaju trebaju li se kreditno zadužiti i kupiti nekretninu ako će je naslijediti. Napravili smo probu. Dali smo svojih 80-ak stanova u najam u Sopnici - Jelkovcu koje nismo uspjeli prodati. Iznajmili smo ih za tjedan dana, a imali smo 700 zahtjeva. Tada smo zaključili da smo spremni za projekt najma. A to možete na dva načina, ili da gradite stanove za najam ili da probate koristiti postojeći stambeni fond, na što smo se na kraju odlučili. Znamo otprilike o kolikom je broju stanova riječ, na kojim su lokacijama i sad trebamo zatvoriti financijski model.
Koliko je stanova i gdje su?
Zanimaju nas stanovi koji su imovinsko-pravno čisti, koji imaju sve dozvole i koji su ili u portfelju banaka ili njihovih klijenata, a takvih je između 2500 i 5000. Brojke koje se spominju – 10, 20 tisuća, pa čak sam pročitala i da je riječ o 40 tisuća stanova – nisu realne.
Zašto bi država spašavala banke i građevinare i sanirala njihove loše poslovne poteze?
Model će, ponavljam, biti poznat do kraja godine. Osnovna intencija je da se građanima omogući da po prihvatljivoj cijeni dođu do stanova. Naglašavam da ni u jednom trenu nećemo financijski opteretiti državu niti sanirati loše poslovne odluke banaka.
U Saboru su i tri bitna zakona. Koje su najveće novosti koje donosi Zakon o prostornom uređenju?
Uvodimo državni prostorni plan, a drugi planovi ostaju kakvi jesu, ali će se izravno iz planova moći izdvajati dozvole, što danas nije moguće. Vi danas planirate, planirate, dođete do kraja i zaključite da ste nešto krivo napravili i vraćate se na početak. Na razini države bit će strategija prostornog razvitka koja je strateški dokument, a onda ispod toga idu prostorni planovi koji su operativni. Novost je i da smo lokacijsku dozvolu ostavili samo za zahvate za eksploataciju mineralnih sirovina, za postupke izvlaštenja i za nešto što se ne smatra građenjem poput pontona. Ukidat ćemo i zone namijenjene za gospodarstvo koje pet godina nisu namjenski iskorištene.
Koje su glavne novosti u zakonu o gradnji?
Uvodimo samo jednu dozvolu – građevinsku. Kad predate zahtjev za dozvolu morate imati projektnu dokumentaciju i suglasnosti. Za nju ne moraju biti do kraja riješeni imovinsko-pravni odnosi, ali svi koji na toj parceli jesu moraju dati suglasnost. Osam dana prije početka radova imovinsko-pravni odnosi moraju biti sređeni, a vodni i komunalni doprinosi plaćeni. Novost je i da za vrijeme radova možete odstupiti u visinu, širinu i dužinu do tri posto, osim prema susjednim mrežama ili obaveznom građevinskom pravcu.
Što je novo u Zakonu o građevinskoj inspekciji?
Sve ono što se kod nas smatra jednostavnim radovima za koje morate imate projekt, a ne trebate ishoditi dozvolu, bit će djelatnost komunalnih redara, a građevinska inspekcija ostaje vezana uz građevinske dozvole. Bitno je i da smo postupanje građevinske inspekcije podijelili u dvije grupe. Ako netko gradi na prostoru na kojem nije dopuštena gradnja, inspekcija izlazi van i u roku od osam dana donosi rješenje za rušenje. Ako netko gradi na prostoru gdje je dopušteno, a nije ishodio dozvolu, inspekcija će mu prvo dati mogućnost da je ishodi. Kazne idu mjesečno. Za fizičku osobu kazna može biti u iznosu od dvije prosječne bruto plaće, a za pravnu osobu 10 tisuća kuna.
Koliko je zahtjeva, od 820 tisuća pristiglih, za legalizaciju bespravne gradnje realno i koliko novca očekujete u proračunu od legalizacije?
Analiza je pokazala da je 10 posto zahtjeva predano iz straha, a oko 10 posto zahtjeva neće se moći riješiti. Kad to odvojite, ostaje oko 700 tisuća zahtjeva. Prema do sada riješenim zahtjevima, očekujemo otprilike oko dvije milijarde kuna u proračunu, od čega 20 posto ide za rad ureda, a 30 posto ići će općinama i gradovima. Dakle, 50 posto ide državi, a od toga ćemo financirati izmjene i dopune prostornih planova, projekte sanacije prostora...
Ali mnogi nemaju novca i zahtjeve su predali samo reda radi i zbog roka. Što će biti s njihovim kućama ne plate li legalizaciju?
Oni koji su predali samo dokument, kad dođe na red njihov predmet za rješavanje, dobit će 30 dana rok u kojem trebaju sve dostaviti. Ako dostave ući će u proces legalizacije, a ako ne njihov će zahtjev biti odbijen. Imat ćemo evidentirano da je na čestici toj i toj predan zahtjev koji nije riješen i ta će nekretnina ostati trajno nelegalno u prostoru. Jednog dana kad se netko odluči s tom nekretninom nešto činiti neće moći. Odnosno hoće, ali pod drugim uvjetima.
I dalje mislite da će 80 posto zahtjeva biti riješeno do 2015. godine?
Apsolutno. Imam podatke za svaki ured koji nije ispunio svoju normu. Ali pustit ćemo ih da se ekipiraju. Mi ćemo idući mjesec osnovati i ured na razini države i od iduće godine ćemo uredima koji ne ispune normu uzimati predmete i rješavati ih u Zagrebu.
Ministar Linić svako malo najavi porez na nekretnine pa se HNS pobuni.
Stav je jasan – u ovom trenutku porez na nekretnine nije realan. Kada u Hrvatskoj počne gospodarski oporavak moći ćemo o tome razgovarati, pripremiti taj porez, vidjeti što i kako dalje. Podsjećam da je Slovenija punih 10 godina pripremala porez na nekretnine, a onog trenutka kad ga je uvela dobila je dva milijuna žalbi, što je više od broja stanovnika u Sloveniji. Dakle, to je nešto što treba jako dobro pripremiti.
Zašto Linić to spominje, komunicirate li vi u Vladi?
Sada je to dogovoreno, no već smo isticali više puta da koalicijski partneri ne moraju o svim temama imati isti stav.
A ukidanje poticaja na stambenu štednju?
Sredstva od poticaja nisu adekvatno korištena. No treba možda još malo vremena i komunikacije pa da vidimo kako bi se ta sredstva koristila namjenski za rješavanje stambenih problema, a ne za kupnju, recimo, televizora. Treba to još razmotriti.
Kakva je situacija u HNS-u. Stranka je predstavila novi, mladi tim, a informacije da Radimir Čačić želi opet na čelo stranke sve su glasnije?
Ne bih komentirala nagađanja. Stranka je stabilna, situacija je jasna. Radimir Čačić, s kojim sam dobro surađivala, kao i što odlično surađujem s predsjednicom Vesnom Pusić, nalazi se gdje se nalazi. On je svoje političko djelovanje sada stavio u stanje mirovanja. Kad izađe, bit će predsjednik regionalnog saveza sjeverozapadne Hrvatske. I to mjesto ga čeka. Politika stranke je da HNS ne bi trebalo prepoznavati samo kroz lik Vesne Pusić i Radimira Čačića.