Ministarstvo unutarnjih poslova zaprimilo je 7949 prijava o fiktivnim prebivalištima (4468 u Splitsko-dalmatinskoj županiji, 750 u Karlovačkoj, 552 u Sisačko-moslavačkoj, 664 u Zagrebačkoj, 144 u Vukovarsko-srijemskoj...), donijelo je 2052 rješenja o odjavi prebivališta, podnijelo je 793 prekršajne prijave, obavilo je 494 terenske provjere sumnjivih prebivališta (119 u Zagrebačkoj županiji, 86 u Vukovarsko-srijemskoj...), a 59 prijava prebivališta je odbijeno jer se utvrdilo da osoba ne živi na prijavljenoj adresi. K tome, 900 osoba prijavilo je da više od godinu dana ne živi u Hrvatskoj, 5700 osoba se odjavilo iz Hrvatske, a primjerice trenutačno se za 2500 osoba u Vukovarsko-srijemskoj županiji provodi provjera mjesta prebivališta. Podaci su to preliminarnog izvještaja o početku provedbe prije pet mjeseci donesenog novog Zakona o prebivalištu koji su predstavljeni jučer u Kući ljudskih prava.
Većina prijava istinita
- Novim zakonom odjava građana iz evidencije prebivališta bit će lakša, dok će prijava biti strožija. Definira se i status prebivališta za državljane obuhvaćene programom obnove ili stambenog zbrinjavanja te usklađivanje evidencije prebivališta s registrom prostornih jedinica. No, pri provedbi zakona potencijalna je selektivnost njegove primjene. Odnosno, postoji opasnost da se određene kategorije građana odjavljuje iz evidencije prebivališta, a druge kategorije građana pritom budu zaštićene. Time bi moglo doći do diskriminacije, posebno pripadnika nacionalnih manjina i hrvatskih državljana u BiH koji stvarno žive na području Hrvatske. Ipak, za sada nismo zamijetili nikakve slučajeve diskriminacije i policijske uprave su aktivno započele provjeru prijava prebivališta, što je osobito važno uoči predstojećih lokalnih izbora - kazao je izvršni direktor GONG-a Dragan Zelić, dodavši kako su u protekla dva-tri mjeseca GONG-ovi su volonteri glumeći obične građane MUP-u i policijskim upravama upućivali 19 pitanja provjeravajući provedbu zakona, posebice u područjima u kojima je problem fiktivnih prebivališta izraženiji (pogranična mjesta s BiH i Srbijom te Zagreb i Split).
- MUP je zaprimio jako puno prijava i one su se većinom pokazale istinitima pa će trebati provesti odjavu po službenoj dužnosti. Usto, prema našim policijskim izvorima u Hrvatskoj 28.000 osoba ne stanuje na prijavljenoj adresi, a 217.000 osoba nema vežeću osobnu iskaznicu. Potonji imaju rok do kraja godine da izrade važeću osobnu iskaznicu, a ako to ne učine bit će odjavljeni po službenoj dužnosti. Stoga krajem ove godine očekujemo veliki broj takvih odjava - izjavila je Gordana Valenta, načelnica MUP-ova sektora za upravne poslove \"Stranci i državljanstvo\".
Svaki objekt ima adresu
Da je zakon dobar, no da su bitne edukacija i informiranje građana te provedba, naglasio je predsjednik Savjeta za nacionalne manjine RH, Aleksandar Tolnauer.
- Savjetu se najviše obraćaju ljudi obuhvaćeni programom obnove i stambenog zbrinjavanja. Najviše je pitanja na koju će se adresu dobiti obavijest o brisanju iz evidencije, odnosno kako će netko uopće saznati da je brisan, što je bitno i zbog mogućih žalbi. Iako je zakon veliki pozitivni pomak u rješavanju ovih pitanja, jedan dio ljudi se boji da će on biti selektivno primjenjivan. MUP i Ministarstvo uprave stoga tu mogu napraviti puno kako ne bi došlo do zloupotrebe - kazao je Tolnauer istaknuvši kao je loše to što MUP nije predvidio sredstva za edukaciju građana.
To da građani nisu dovoljno upoznati sa zakonom te ih treba više educirati i informirati, istaknuo je i Zelić. Uputio je i apel Vladi da izdvoji novac za pokretanje kampanje vezane uz ovaj zakon. Na novinarski upit što će se dogoditi s Romima koji žive na nepostojećim adresama, MUP-ova načelnica Valenta uzvratila je kako ih kolege iz Geodetske uprave uvjeravaju da svaki objekt, s dozvolama i bez dozvola, pa čak i onaj montažni i polumontažni, ima svoju adresu. Na kraju je posebno naglašeno da odjavom prebivališta osoba ne gubi hrvatsko državljanstvo.
>> Policija u akciji: U Vrgorcu provjeravaju prebivališta građana