Infobip je u prvih sedam mjeseci ove godine poslovao s EBITDA, dobiti prije kamata, poreza i amortizacije, od 71 milijun eura, a plan je godinu završiti rezultatom od 120 milijuna eura, rekao je Silvio Kutić, glavni izvršni direktor prvog hrvatskog jednoroga na susretu s novinarima u kampusu u Svetoj Klari. Tvrtka posljednjih godina bilježi rast tog rezultata, rekao je Kutić, negativni je EBITDA bio 2021. godine u iznosu od 17 milijuna eura, no 2022. godine bio je 15, a godinu poslije 80 milijuna eura. Briefing s novinarima organiziran je zbog odobravanja sredstava Infobipu u iznosu od 35 milijuna eura za realizaciju projekta unutar IPCEI-ja, važnih projekata od europskog interesa kojim Europa želi izgraditi novu decentraliziranu softversku infrastrukturu za naprednu upotrebu računalnih resursa od oblaka do računalstva na rubu, edge computinga.
– Ukupna je vrijednost projekta u kojem mi sudjelujemo 85 milijuna eura, odobrena su nam sredstva od 35 milijuna, koja tek trebaju stići. Sam IPCEI čini okvir za suradnju kompanija i sveučilišta iz svih zemalja EU u istraživanjima novih tehnologija s ciljem povećanja konkurentnosti EU u odnosu na Kinu i SAD – rekao je Damir Prusac, potpredsjednik za inženjerstvo Infobipa. Službeni poziv objavljen je jučer kratko nakon završetka susreta s novinarima. Što se naše tvrtke tiče, ona je jedina iz Hrvatske koja sudjeluje u tom velikom zajedničkom europskom projektu vrijednom 1,2 milijarde eura.
Iz Slovenije, na primjer, sudjeluje deset tvrtki. Infobip svojim projektom razvija globalnu komunikacijsku platformu sljedeće generacije kojom bi industriju komunikacija inovativnim rješenjima podigli na novu razinu koja će na kraju unaprijediti i učiniti sigurnijom komunikaciju između organizacija, tvrtki i građana Europe. Konkretno je objašnjeno da će se, recimo, što se tiče sigurnosti omogućiti korisnicima da u stvarnom vremenu budu upozoreni na prijevaru prilikom, primjerice, neovlaštenog korištenja bankovne aplikacije, ali isto tako i računala ili mobilnog uređaja. Ili će biti moguće u trenutku prolaska pokraj turističke znamenitosti dobiti o njoj sve informacije, a onda i sve dostupno vezano uz tu znamenitost, kada se o primjeni geolociranja radi.
POVEZANI ČLANCI:
S Infobipom su na projektu angažirani članovi akademske zajednice poput Algebre, STEMI-ja, Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli i Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Kutić se, opisujući razvoj tvrtke tijekom godina, osvrnuo i na činjenicu kako Infobip sada ima nešto manje od 3500 djelatnika, od kojih je značajan dio u tvrtku stigao i putem akvizicija kakve su američki OpenMarket ili Peerless Network. U Infobipu kažu kako su akvizicijama izuzetno zadovoljni, cloud platformom OpenMarket pogotovo, a te akvizicije smatraju i tržišnim uspjehom jer je na američko tržište jako teško prodrijeti, pogotovo u segmentu cloud komunikacija, u kojem se oni natječu, a gdje je glavni konkurent upravo američki Tvilio. Spomenuto je kako u SAD-u djeluju samo četiri velika i četiri manja telekom operatera, a u Europi čak 113.
Ivan Ostojić, direktor Infobipa za poslovanje, osvrnuo se na nedavne medijske napise te objasnio da se knjigovodstveni gubici o kojima se pisalo odnose upravo na akvizicije. – Prema knjigovodstvenim pravilima koja vrijede u Velikoj Britaniji, stečene se tvrtke amortiziraju u periodu od šest godina, a amortizacija se bilježi kao knjigovodstveni gubitak, tako da će se on bilježiti još sljedećih nekoliko godina, ali nakon toga ostaje nam vrijednost tvrtke pa će ukupni rezultat grupe biti i bolji od prijašnjeg. S tekućim poslovanjem i gotovim novcem nemamo problema, poslujemo pozitivno, amortizacija neće na to utjecati – rekao je Ostojić.
Što se tiče stalno spominjane inicijalne javne ponude dionica, IPO-a, pogotovo u svjetlu recentnog spuštanja kamatnih stopa za pola postotnog poena od strane američke Središnje banke, Silvio Kutić rekao je kako situacija jest nešto bolja u tehnološkom sektoru, bilo je i novih IPO-a, ali u Infobipu smatraju kako uvjeti još nisu toliko dobri da bi i njihova tvrtka ušla u javnu ponudu te smatraju da bi se to po sadašnjim gospodarskim kretanjima moglo dogoditi 2026. godine.
>> FOTOGALERIJA Novi tunel Učka izgleda impresivno: Dug je 5,6 kilometara, a izgrađen tehnikama kakve Hrvatska još nije vidjela
