Etična banka, za čije je osnivanje upravo predan zahtjev HNB-u, mogla bi uskoro unijeti potpuno novu vrijednost u hrvatsku financijsku industriju. Njezino bi vođenje trebala preuzeti Silvana Vujnović, iskusna bankarica koja je poželjela raditi neko drukčije bankarstvo. Razgovarali smo o projektu, planovima, ali i onome čemu se raduje kao osoba, majka i baka...
Predali ste zahtjev za licenciju, kad očekujete odgovor?
Zakon kaže da je HNB obvezan u roku od šest mjeseci donijeti odluku o izdavanju licencije, međutim, s obzirom na našu već duže vrijeme jako dobru suradnju, očekujemo je do kraja ove godine. Tako da operativno planiramo rad u prvom kvartalu 2017.
Je li moguća i odbijenica?
Mislimo da nije, jer smo zadovoljili sve uvjete za licenciju, a ovakav je projekt i put za financiranje realne ekonomije s obzirom na to da je komercijalnim bankama bitan samo profit, a upravo one odlučuju u što će se novac plasirati. Interes regulatora je svakako i u tome da bi ovo bio kanal za povlačenje novca iz socijalnih fondova EU, za što komercijalne banke nemaju interes, a u njima leži 270 mil. eura. Usto, s obzirom na to da regulativa EU dopušta pretvaranje podružnica banaka u poslovnice, a većina je hrvatskih banaka u stranom vlasništvu, u interesu je hrvatskog financijskog sustava imati domaću banku pod ingerencijom HNB-a.
U većini kompanija, a posebno u bankarskoj industriji, plaće su tajne, kao i ugovori s klijentima. Vi ih kanite objavljivati, i to na web stranici banke...
Svi će krediti biti objavljeni na našim web stranicama s iznosima i kriterijima temeljem kojih su odobreni, jednako kao i plaće zaposlenika, kod kojih će omjer najmanje i najveće biti 1:4.
Koliko će to vama osobno biti neobično – proveli ste više od 30 godina u Splitskoj, klasičnoj komercijalnoj banci?
Neće mi biti neobično jer sam u banci bila i članica izvršnog odbora sindikata i predsjednica nadzornog odbora Sindikata bankarskih financijskih djelatnika Hrvatske, kada smo se zalagali za kolektivni ugovor.
Hoće li 80 mil. kn temeljnog kapitala, s koliko startate prema planu predanom HNB-u, biti dovoljno za ambiciozne planove koje imate? Stječe se dojam da svi čekaju da banka počne s radom kako bi se uključili, a vi kapital trebate baš da krenete.
Nama je cilj do početka rada prikupiti 150 mil. kn, ali smo poslovni plan za početak ipak definirali na temelju 80 milijuna. Međutim, osim temeljnog kapitala, važno je naglasiti da će se banka koristiti i financijskim sredstvima svojih poslovnih partnera iz Federacije europskih etičnih i alternativnih banaka (FEBEA) s kojima već danas, iako još nismo banka, jako dobro surađujemo i koristimo 1,5 mil. eura odobrenog okvira za pretfinanciranje lokalnih akcijskih grupa. Iz tog su se novca, recimo, financirale strategije za LAG Baranju, Slavonsku ravnicu, Terru Liburnu, LAG Neretvu, LAG Savu, LAG Međimurske dole i brege...
Koliko je trenutačno zadrugara i kojom se dinamikom prijavljuju? Jesu li vas neki napustili?
Trenutačno ih je oko 650, od kojih je otprilike 200 pravnih osoba, a ostalo su fizičke. Nakon predaje zahtjeva HNB-u u samo dva dana javilo se 40-ak novih. Cilj nam do kraja godine i početka rada imati 1000 članova, a uz ovakav tempo ćemo to i ostvariti. Dosad je otišlo osam zadrugara; dvoje zbog nezadovoljstva, a ostali iz financijskih razloga. Ali, i mi smo dvoje isključili. Svima smo, naravno, vratili ulog. Ne primamo sve, nekoliko prijava za pridruživanje odbili smo zbog poslovanja koje nije u skladu s našim načelima.
Za rukav vas povlače i veći igrači?
Da. Što se tiče velikih klijenata, donijeli smo odluku o formiranju etičnog povjerenstva koje će donositi odluke o njihovu uključenju. Htjeli bismo one koji razmišljaju u smjeru razvoja društva i zajednice, poštuju prava zaposlenika, brinu se o vlastitoj energetskoj učinkovitosti...
Radi zaštite njihovih uloga, koji bi bili veći, nudi im se predlaganje članova u NO. No, za to suglasnost mora dati HNB.
Etične banke imaju oko 1% loših kredita, što je za naše tržište znanstvena fantastika. Kako će to kod vas izgledati?
Statistika etičnih banaka kaže da su najbolje upravo u krizi. Imale su najviše 1 do 2% nenaplativih kredita. To se postiže tzv. socijalnom garancijom; kreditiramo samo poznate klijente koji jamče, ne kapitalno, nego moralno. Gradi se povjerenje. Radit ćemo na takav način pa očekujemo da će tako biti i kod nas. Imat ćemo monitoriranje kako bismo na vrijeme prepoznali potencijalne rizike. Specifičnost nam je lokalna mreža zadrugara čijim ćemo se znanjem i iskustvima koristiti kod procjene projekata i izrade dokumentacije za financiranje. Tri su osnovna kriterija kod plasmana: ekonomska održivost, ekološka prihvatljivost i društveni benefiti projekta.
Dobijete li licenciju, imat ćete veliku odgovornost da stanete iza imena “etično”; što će sve kod vas biti etično i kakvi zaposlenici moraju biti da bi se uklopili u vaše standarde?
Nas će evaluirati korisnici, klijenti čije će dojmove prenositi predstavnici na terenu. Osim odgovornog ponašanja, članovi našeg tima moraju imati sklonost solidarnosti i timskom radu, a prije svega osobni integritet – ne smiju iza sebe imati neke repove. To će se riješiti etičkim kodeksom zaposlenika koji će definirati skupština. Svatko tko krši etična načela poslovanja može biti smijenjen. Etične banke i imaju dugovječne uprave jer ne pogoduju manjinskim interesima.
Što je sljedeći korak kad banka počne raditi? Imate li i drugih projekata koje biste oko nje gradili?
Banka ne, ali Zadruga za etično financiranje, u čijem je vlasništvu, ima niz projekata koji će olakšavati rad članovima; od izgrađivanja infrastrukture za poljoprivrednike, vlastite logistike, sustava opskrbe strujom... Evo, upravo kupujemo hladnjaču za mljekaru za koju smo crowdfundingom skupljali novac. Tehnički smo već utemeljili webshop preko kojeg zadrugari mogu međusobno trgovati uz popuste...
U što ćete investirati, na koji način reinvestirati?
Etične banke svojim vlasnicima u načelu ne isplaćuju dobit, reinvestiraju je financirajući projekte klijenata. Tako smanjuju troškove financiranja i poslovanja i mogu osigurati niže kamate, do najviše 4%, kao i minimalizirati naknade. Ne koriste ni valutnu klauzulu jer plasiraju kredite u valuti prihoda klijenata. Stimulirat ćemo i štednju u manjim iznosima, do 50.000 kn, većim kamatama od komercijalnih, a za sve veće depozite osigurati projekte u kojima su povrati znatno veći od kamata na štednju. Visina financiranja projekata ovisit će o ulogu u temeljnom kapitalu banke u omjeru 1:8, a za one koji to ne mogu osigurati, tražit ćemo partnere za ulaganje. ZEF će ulagati u trajniju imovinu; fizičke investicijske kovine, poput zlata, a dio rezervi imat će u udjelima u poljoprivrednom zemljištu.
Ponosni ste na ovaj projekt?
Izuzetno me ispunjava jer sam, radeći u banci, vidjela velike potencijale za projekte čiju realizaciju nisam uspijevala omogućiti klijentima. Na štednji u bankama leži 257 mlrd. kn, taj se novac ne plasira jer je letvica za zadovoljavanje uvjeta tako visoko da se teško može preskočiti. I Blanka je došla do 2,10, ali više ne ide...
Osim banke, čemu se još veselite?
Unuci i djeci! Oni mi daju dodatnu energiju dok se angažiram da im osiguramo bolju i sretniju budućnost.
Prilaze li vam ljudi na cesti, što kažu, ima li skeptika?
Komentari su izuzetno pozitivni. S obzirom na to da je ovaj projekt toliko dobar, događa se da ljudi ne povjeruju. Vrlo brzo će se uvjeriti da još uvijek ima poštenih i moralnih ljudi koji žele raditi na etičan način.
Silvana Vujnović