Najmlađa premijerka na svijetu: 'Radit ćemo 4 dana u tjednu po 6 sati'

Kada je u dobi od 34 godine finska ministrica Sanna Marin postala najmlađa premijerka na svijetu, promptno je postala globalna vijest.

Nova finska predsjednica vlade dolazi iz redova socijaldemokrata, bivša je ministrica prometa i komunikacija, a njezin politički put obilježio je strelovit uspon u finskoj politici otkad je s 27 godina ušla u gradsko vijeće svog rodnog grada Tamperea.

Sanna Marin bila je najizglednija nasljednica dosadašnjeg premijera Anttija Rinnea te je sada postala najmlađa osoba na dužnosti čelnika vlada u povijesti Finske i treća premijerka u povijesti te nordijske zemlje. Dužnost finske premijerke preuzela je nakon što je dosadašnji premijer odstupio s dužnosti zbog koalicijskog razdora oko velikog štrajka poštara.

O najmlađoj premijerki na svijetu izvještavaju i najveći svjetski mediji, a najutjecajnije finske novine Helsingin Sanomatm podsjećaju da premijerka Novog Zelanda Jacinda Ardern ima 39 godina, ukrajinski premijer Oleksij Hončaruk 35, kao i sjevernokorejski vođa Kim Jong-un.

Kao dijete osjećala sam se nevidljivom

Sanna Marin rođena je 16. studenoga 1985. u Helsinkiju, a živjela je u nekoliko gradova širom zemlje prije nego što se njezina obitelj nastanila u južnom gradu Tampereu. Njezino odrastanje bilo je daleko od idealnog. Otac se borio s alkoholizmom i obitelj se suočila s nepremostivim financijskim problemima.

Naposljetku su joj se roditelji razveli dok je još bila djevojčica, a potom je Sanna odrastala u “duginoj obitelji”, u unajmljenom stanu sa svojom majkom i njezinom partnericom. U intervjuu za portal Menaiset 2015. godine Sanna je priznala da se kao dijete osjećala nevidljivom jer nije mogla otvoreno razgovarati o svojoj obitelji i jer njezina obitelj nije percipirana kao prava obitelj.

No, majka ju je, kazala je u nekoliko navrata, uvijek podržavala u svemu i ulijevala joj osjećaj samopouzdanja da u životu može učiniti sve što poželi. Upravo njezin odgoj imao je dubok utjecaj na politiku koju je vodila. “Za mene su ljudi uvijek bili jednaki. Nije stvar u mišljenju. To je temelj svega”, rekla je u intervjuu 2015. godine.

Na svome blogu, Sanna Marin je svojedobno otkrila kako je s 15 godina dobila posao u pekari i kako je za džeparac tijekom srednje škole raznosila novine. Prva je osoba iz svoje obitelji koja je išla na fakultet. Na čelo finske vlade dolazi kao majka dvogodišnje djevojčice koju je rodila u braku s dugogodišnjim partnerom Markusom Räikkönenom.

Uz njezino stupanje na dužnost postavljala su se i pitanja o njezinoj spremnosti s obzirom na godine, no odbacila je pitanje o svojoj dobi, rekavši: “Nikad nisam razmišljala o svojoj dobi ili spolu, mislim na razloge zbog kojih sam ušla u politiku i na one stvari zbog kojih sam stekla povjerenje biračkog tijela.”

Srednju školu Pirkkala završila je 2004., a titulu magistre administrativnih znanosti na sveučilištu u Tampereu stekla je 2017. godine. Usporedo s obrazovanjem gradila je političku karijeru. Socijaldemokratskoj mladeži pridružila se 2006. godine i bila je prva potpredsjednica od 2010. do 2012. godine. Upravo potonje godine ušla je u aktivnu politiku.

Na izborima 2012. izabrana je u gradsko vijeće Tamperea u dobi od 27 godina, što je bio i prijelomni trenutak na njezinom životnom putu. Potom je izabrana za predsjednicu Gradskog vijeća od 2013. do 2017. godine, a istodobno je obnašala dužnost članice Skupštine Vijeća regije Tampere od 2013. do 2016. godine.

U tom razdoblju izabrana je za drugog zamjenika predsjednika Socijaldemokratske partije. Godine 2015., u dobi od 30 godina, izabrana je u finski parlament kao zastupnica izbornog okruga Pirkanmaa.

Iz tog vremena potječe i jedna anegdota koju je za BBC ispričala poznata finska politička novinarka Kristiina Tolkk. Ona tvrdi da je uspon Sanne Marin na vrh bio gotovo neizbježan.

“Upoznala sam je prije nekoliko godina u ženskoj sauni i pitala je želi li biti lider”, prisjetila se. “Samo me pogledala kao da želi reći – stvarno me to pitaš?”

Želi zaštititi interese djece

Kao zastupnica u parlamentu brzo je privukla pažnju predsjednika stranke Anttija Rinnea, postajući njegova zamjenica i u biti njegova miljenica. Prošle zime tijekom praznika Rinne se razbolio od upale pluća, a kasnije mu je dijagnosticirana koronarna tromboza, što znači da je bio izvan pogona dok je njegova stranka upravo ulazila u predizbornu kampanju.

Premda je riječ o spletu nesretnih okolnosti, bila je to prilika da Sanna Marin, tada još uvijek samo mandatna zastupnica, zasja. Nakon nekoliko mjeseci s njom na čelu stranke, Rinne se vratio s bolovanja kako bi vodio svoju stranku do pobjede. Sanna Marin potom je, 6. lipnja 2019. godine, imenovana ministricom prometa i komunikacija u novoj vladi, ali nije trebalo dugo da se na dobre odnose i kvalitetnu suradnju u stranci navuku tamni oblaci.

Dogodila se svađa oko premijerova postupanja u vezi sa štrajkom poštanskih djelatnika koja je dovela do njegove ostavke nakon samo nekoliko mjeseci od stupanja na dužnost. Sanna Marin ubrzo je osvojila povjerenje svojih stranačkih kolega kako bi ga zamijenila na dužnosti predsjednice finske vlade.

Glavni prioritet kao premijerki i dalje će joj biti tranzicija prema takozvanoj “ugljičnoj neutralnosti”, odnosno nultoj stopi emisija ugljika iz fosilnih goriva, koji efektom staklenika uzrokuje globalno zatopljenje. No, ipak je Sanna dala do znanja da se neće ponašati na isti način kao njezin prethodnik.

“Pred nama je puno posla kako bismo obnovili povjerenje u politiku”, rekla je Marin novinarima nakon što ju je stranka izabrala kao Rinneovu zamjenicu. Od nje se mnogo očekuje, a već je s prvim koracima najavila neke vrlo bitne promjene.

Njezina ideja o četverodnevnom radnom tjednu sa šest radnih sati u danu vruća je tema u ovoj zemlji još od kolovoza, kada ju je prvi put najavila. Dok sve više kompanija nastoji povećati produktivnost uz zadržavanje naglaska na ravnoteži između radnog i privatnog života, ideja o kraćem radnom tjednu postaje sve uobičajenija.

Države u Europskoj uniji posebno su poznate po kulturama rada prilagođenim obiteljima i obiteljskom životu, a Finska se u tome nimalo ne razlikuje.

Stoga je finska premijerka obećala: “Četverodnevni radni tjedan, šestosatni radni dan. Zašto to ne bi mogao biti sljedeći korak? Je li osmosatno radno vrijeme zauvijek definirano? Vjerujem da ljudi zaslužuju provesti više vremena s obitelji i voljenima, baveći se hobijima i drugim aspektima života poput npr. kulture. To bi mogla biti sljedeća stuba za nas u radnom svijetu”.

Još jedan istup nove finske premijerke Sanne Marin nedavno je zaokupio pažnju svjetskih medija.

Finska će pokušati što prije vratiti djecu finskih žena koje su otputovale u Siriju kako bi se pridružile tzv. Islamskoj državi, izjavila je prije desetak dana Sanna Marin. Naime, brojne zemlje članice EU, uključujući Finsku, moraju donijeti odluku o tome hoće li prihvatiti državljane koji su povezani s Islamskom državom, a koji se nalaze u kampu al-Hol koji kontroliraju Kurdi na sjeveroistoku Sirije.

Finski mediji javili su da se ondje nalazi više od 30 djece, čije su majke iz Finske, a riječ je o 11 žena, kao i da je pitanje sudbine tih majki dovelo do podjela u finskoj vladajućoj koaliciji koju čini pet političkih partija.
No, Marin je naglasila da je cilj vlasti da zaštiti interese djece u bilo kojim okolnostima, dodajući da vlasti nemaju obvezu pomoći odraslima koji su svojevoljno otišli u Siriju.

Podržala je i oporba

Nova finska premijerka vodit će vladu koju je formirala koalicija pet stranka – svaku od tih stranaka vode žene, od kojih su tri, kao i ona, mlađe od 35 godina. U svojoj će vladi Sanna Marin ima ministricu financija koja je dvije godine mlađa od nje: ona je Katri Kulmuni (32) i predsjednica je Stranke centra. Li Andersson (32) vodi Lijevi savez.

Maria Ohisalo (34) predsjednica je Zelene lige, a Anna-Maja Henriksson (55) predvodi Stranku švedskog naroda Finske. Zajednička fotografija ove četiri mlade (i lijepe!) političarke obišla je svijet.

Novu premijerku, a time i ženama predvođenu vladu, uz mnoge druge, podržao je čak i bivši finski konzervativni premijer Alexander Stubb. Na profilu na Twitteru prije nekoliko dana objavio je:

“Moja stranka nije u vladi, ali radujem se što su čelnice pet stranaka u vladi žene. Pokazuje da je Finska moderna i progresivna zemlja. Većina moje vlade također je bila ženska. Jednoga dana rod neće biti važan u vladi.”

No, nakon preuzimanja dužnosti, Sanni Marin ne cvjetaju ruže, štoviše. Već s prvim danima mandata prijeti joj nekoliko velikih štrajkova, a očekuje se i zaustavljanje proizvodnje u nekim od najvećih finskih kompanija. U međuvremenu, populistička stranka True Finns popela se na gotovo 25 posto potpore u anketama, a SDP-u i njegovim najvećim koalicijskim partnerima, stranci Center, popularnost pada.

Inače, Finska ima opipljivu dugogodišnju sklonost ženama liderima. Te 2000. godine, Finska je izabrala i svoju prvu predsjednicu Tarju Halonen, a Sanna Marin treća je žena u finskoj povijesti koja obnaša premijersku dužnost.

Prethodile su joj Anneli Tuulikki Jäätteenmäki, čiji je mandat potrajao nešto više od dva mjeseca 2003., a druga, Mari Kiviniemi, bila je na vlasti samo godinu dana (2010.-2011.). Dok jaše na valu neupitne popularnosti finske i svjetske javnosti, od Sanne Marin očekuje se da će učiniti više i bolje.