Ovaj tjedan predstavnici Vlade dva su se puta susreli s čelnicima Sberbanka zbog Agrokora. Zbog Rusa je produljeno zaključenje novog kreditnog aranžmana za Agrokor.
Novi operativci u ponedjeljak
Izgledno je da se sve prepreke u komunikaciji rješavaju pa nije isključeno da i ruska banka na kraju pristupi aranžmanu u kojem već jesu domaće banke i zapadni fondovi te da olabavi neke od uvjete koje je stavila na stol. Osim komunikacije, Rusi su tražili i jači menadžment u operativnom poslovanju, što se također mijenja, te će u ponedjeljak biti predstavljen novi tim operativaca, među kojima i Zvonimir Mršić, donedavni predsjednik uprave Podravke. Treća prepreka za Ruse bio je roll-up uvjet, jer smatraju da ne mogu svi kreditori imati isti uvjet.
Svi financijski vjerovnici nalaze se u Vjerovničkom vijeću Agrokora i zajedno dogovaraju kreditiranje i tijek novca što znači da su i pristali da se zakon koji je Vlada donijela primjeni, pa i da se između ostalog zamrzne naplata njihovih potraživanja.
Stoga i jučerašnje snižavanje kreditnog rejtinga od agencije Moody’s, ponajprije upravo zato što nisu plaćene obveze kreditorima, nema više utjecaja na daljnji proces u koncernu.
Kreditori su ionako svjesni rizika, no uz zakon i ubrizgavanjem svježeg novca Agrokor se može spasiti, dok bi se bez zakona vjerovnici teže naplatili. No Moody’s navodi druge rizike.
– U ovoj fazi krajnji ishod pregovora ostaje neizvjestan. Postoji rizik da bi neki vjerovnici, poput lokalnih dobavljača, mogli biti plaćeni prije međunarodnih vjerovnika. Nadalje, dodatni dug uz već danih 80 milijuna eura koji bi imali prioritet naplate povećava podređenost postojećih dugova – kaže izvješće Moody’sa.
Zato i smatraju da bi vjerojatnost korporativnog povrata mogla pasti prema nižem kraju raspona koji odgovara danom kreditnom rejtingu od Ca. Agencija je povećala i vjerojatnost stečaja. No s novim kreditom koji će biti uskoro odobren, ali i jačanjem operativnog menadžmenta plan je što brže osposobiti poslovanje kako bi tvrtke unutar koncerna što bolje bile spremne na restrukturiranje, a i kako bi što manje trpjele ostale tvrtke poslovno povezane s Agrokorom.
Efekt krize krajem godine
O tom uspjehu ovisit će dijelom i kretanje cjelokupne ekonomije. Rast BDP-a od 2,5 posto u prvom tromjesečju bio je očekivan zbog manjeg broja radnih dana u odnosu na lani i kasnijeg Uskrsa, što znači da se odraz zbivanja u Agrokoru još nije prelio na BDP.
No mogao bi u drugom kvartalu, a najveći efekt, prema mišljenju analitičara, bit će krajem ove i početkom sljedeće godine.
– Ako se kriza u Agrokoru vidi na padu BDP-a u drugom kvartalu, tada će i HNB u srpnju korigirati prognoze rasta BDP-a u ovoj godini koji je za sada predviđen na razini od 2,8 posto – kaže guverner središnje banke Boris Vujčić. Za sada istu prognozu rasta ima ju i ostali analitičari.
Čuj, krajem ove i početkom iduće godine? Ja sam mislio da mi, uz ovakvog ministra financija, koji čuda radi, više nikada nećemo čuti riječ: kriza?!