S bruto dobiti od 448,53 milijuna kuna u prvom kvartalu 2017. banke u Hrvatskoj nisu uspjele dostići ni trećinu lanjskog rezultata koji je u istom razdoblju iznosio 1,06 milijardi kuna. Rekordna 2016., koju su završile s bruto dobiti od 6,22 milijarde kuna, sad se čini kao fatamorgana. Ono što su lani uspjele kapitalizirati zbog oslobađanja lošeg portfelja prodajom i “ozdravljivanjem” CHF kredita konverzijom, sad je srozala opasna izloženost Agrokoru.
Sberbank pozitivan
Ne postoji banka u Hrvatskoj koja nije kreditirala najveći trgovačko-prehrambeni koncern, no rezultati pokazuju da se prilično razlikuju u politici vođenja rizika i izdvajanja rezervacija u tu svrhu. One koje su i ranije konzervativnije rezervirale sad su u manjem gubitku ili pozitivi. Dijelom ih je i HNB u protekle 2,5 godine prisilio da smanje izloženost, za ukupno 3,5 milijardi kuna, no unatoč tome, u ukupnom minusu od 357,80 milijuna kuna čak je deset od 26 banaka – više od trećine bankarskog sustava. Koliko bi ih u gubitku bilo i bez Agrokora, jako je teško reći.
Najveću izloženost i najveći minus ima prva na tržištu – Zagrebačka banka iskazala je, prema nerevidiranim podacima HNB-a, gubitak od 229,42 milijuna kuna, a za pokrivanje loših kredita izdvojila je enormnih 800 milijuna kuna, dok je istom razdoblju lani u tu svrhu knjižila tek 35 milijuna kuna – 765 milijuna manje, a bruto dobit iznosila joj je tada gotovo pola milijarde kuna – točnije 492,35 milijuna kuna. Razlika između lanjskog i ovogodišnjeg rezultata je 721,77 milijuna kuna, tek nešto manja od iznosa ukupnih rezervacija. Da ih nije bilo, ovogodišnji bi rezultat bio bolji za 80-ak milijuna kuna. PBZ je morao rezervirati “samo” 109,2 milijuna kuna i sa 332,84 milijuna kuna bruto dobiti ostvario 8,79 milijuna kuna lošiji rezultat nego lani kad su imali 341,63 milijuna kuna dobiti u prvom kvartalu. Među dobitnicima su Erste sa 171,14 milijuna kuna dobiti, mada 54,87 milijuna kuna nižom nego lani, RBA je sa 122,24 milijuna tek nešto lošiji nego lani kad je imao 130 milijuna kuna dobiti, dok je Addiko bank popravila rezultat za 24,42 milijuna kuna – s lanjskih 78,24 na 102,66 milijuna kuna. Sberbank u Hrvatskoj nema problema: dobit joj iznosi 27,52 milijuna kuna i 6,46 milijuna kuna je niža nego lani, što s obzirom na tržišni udio od tek 2,36 posto uopće nije loše.
Stambene štedionice rastu
Prilično je pogođen većinski državni HPB; iako nije u minusu, s lanjskih 44,73 milijuna kuna pali su na 8,07 milijuna i to u trenutku kad su dosegnuli granice rasta s trenutačnim kapitalom i za daljnji rast nužna im je dokapitalizacija. U minusu od 57,63 milijuna kuna je i Splitska banka koju je nedavno kupio OTP. U odnosu na lanjskih 97,81 milijun kuna dobiti razlika je 155,44 milijuna kuna, a s obzirom na to da je i OTP u gotovo jednakom minusu (55,79 milijuna kuna), dok je lani zabilježio 25,36 milijuna dobiti, njihovi dioničari ukupno su u crvenom 113,42 milijuna kuna.
Istodobno su stambene štedionice, koje uopće nisu izložene poduzećima, ostvarile 4,93 milijuna kuna veću dobit – ukupno 22,70 milijuna kuna.
hrvatske banke su lihvarske ustanove i zasluzuju propast a mladima savjetujem da ne uzimaju kredite vec da stede i vlastitim sredstvima kupuju....