Ličko-senjska, Karlovačka i Zadarska tri su županije u kojima je u osnovnim i srednjim školama najviše učitelja i nastavnika koji određene školske predmete predaju bez odgovarajuće razine i vrste obrazovanja.
Ipak, među predmetima koje predaje najviše nastavnika bez odgovarajuće razine obrazovanja dominiraju dva učenicima uglavnom najteža predmeta, matematika i fizika. Razlozi za to su jednostavni – oni koji završavaju te smjerove biraju bolje plaćene poslove od nastavničkih. Uostalom, upravo nastavnički smjerovi na fakultetima posljednjih nekoliko godina gube studente koji bi se opredijelili za nastavnički smjer.
Zato se sada, kada je u sustavu već evidentna šteta i manjak upravo stručnih nastavnika matematike i fizike, razmatra uvođenje stipendija za studente koji studiraju smjerove koji su deficitarni.
Te bi stipendije iznosile i tri tisuće kuna, a novac za njih pokušalo bi se osigurati iz fondova Europske unije. Uz tu mogućnost razmatra se i ona koja nije potvrđena ni još uvijek regulirana Zakonom o odgoju i obrazovanju, a podrazumijeva da se stručnim nastavnicima iz spomenutih predmeta osigura da mogu, ako su voljni, nastaviti predavati i nakon navršenih 65 godina života, odnosno nakon stečenih uvjeta za odlazak u mirovinu.
Štoviše, samo u prošloj školskoj godini u ukupno 1291 osnovnoj i srednjoj školi u Hrvatskoj, u kojima radi ukupno 53.105 učitelja, nastavnika i profesora, njih 1360 nastavu je vodilo bez odgovarajuće razine i/ili vrste obrazovanja. Najmanje takvih nastavnika radi u Gradu Zagrebu gdje je od 653 nastavnika matematike njih devet bez odgovarajuće razine i vrste obrazovanja za taj predmet, dok je od 301 nastavnike fizike u Gradu Zagrebu njih petero bez potrebne razine obrazovanja jer stručnog kadra kronično nedostaje.
Stipendije za deficitarne kadrove? Vlast nas zabavlja ovim obmanama da se ne govori o njihovoj posvemašnoj nesposobnosti. Čujem da je popis stanovništva potpuno zakazao, aplikacija se raspala, veza puca i popisivači su u očaju.