Nakon više od šest godina iseljeničkog života u Njemačkoj Antonijo se vraća kući u rodni Osijek sa suprugom i dvoje vrtićke djece. Kao profesionalni vozač vjerojatno neće zarađivati 2600 eura neto, koliko je zarađivao u Njemačkoj, ali "nije u šoldima sve". Barem ne u njegovu slučaju. I nije jedini. Vraćaju se i neki njegovi kolege i prijatelji s obitelji, iseljenici iz posljednjeg velikog iseljeničkog vala od ulaska Hrvatske u EU koji je opustošio Hrvatsku. Prve laste na čine proljeće, ali to može biti dobar znak da je povratak naših mladih iseljenika moguć ako je ova država išta naučila iz svojih pogrešaka odnosno dugogodišnjeg zanemarivanja i ignoriranja političkih i socio-ekonomskih razloga koji su otjerali mlade ljude iz njihove domovine.
Stambeno pitanje velik problem
U Njemačkoj je lani krajem godine živjelo 434.045 hrvatskih državljana, no prema njemačkim podacima o migracijama u 2023. prvi put nakon ulaska Hrvatske u EU više se hrvatskih državljana iselilo iz te zemlje (24.241), nego doselilo u nju (20.604). Najviše naših državljana, njih čak više od 181 tisuću, doselilo se u Njemačku od 2015., što dovoljno govori o intenzitetu iseljavanja u tu zemlju u posljednjem emigracijskom valu. Njemačka i dalje našim iseljenicima nudi neusporedivo veće plaće nego Hrvatska, te je i dalje uređenija država, ali s druge strane ima nekih drugih problema zbog kojih mladi ljudi poput Antonija i njegovih kolega smatraju da će im djeca, okružena širom obitelji, imati mirnije odrastanje u Hrvatskoj. Antonijo je u Njemačku otišao sa tadašnjom zaručnicom, a danas suprugom s kojom je u toj zemlji dobio dvoje djece, među ostalim i zato što u Hrvatskoj nisu imali riješeno stambeno pitanje, a plaće su im bile niske. To dovoljno govori koliko je važno da država napokon donese Nacionalni plan stambene politike koji se očekuje u srpnju, a on bi, osobito mladima i mladim obiteljima, trebao pomoći u osiguravanju priuštivog stanovanja. Kad smo telefonski razgovarali s Antonijom, bio je u posjeti rodnom Osijeku u kojem su on i supruga u međuvremenu naslijedili kuću, što je poguralo njihovu odluku da se vrate.
– Planiramo se do Božića i Nove godine vratiti u Hrvatsku, polako pripremamo teren za povratak. Vraćam se sa suprugom i dvije kćeri jer sada kada smo naslijedili kuću u gradu, procijenili smo da ćemo imati pristojan standard i u Hrvatskoj. Nedostajali su nam roditelji, spontana druženja i naravno prijatelji, a sada kada imamo svoju nekretninu, najviše se želimo vratiti zbog djece. Oboje mislimo da će im biti bolje u Hrvatskoj – govori Antonijo, dodajući da su visina plaće i uvjeti rada velika prednost, ali s druge strane Njemačka ima nekih drugih nedostataka. Na pitanje tko se više želio vratiti u Hrvatsku, on ili supruga, Antonijo bez zadrške kroz smijeh uzvraća: – Supruga se željela vratiti još prije iako je ona kad smo odlazili više bila za to od mene. Ona je bila ta koja je podvukla crtu i rekla: "Ja se s djecom vraćam kući, a ti ako hoćeš ostani." Njoj se nije svidio način života u Njemačkoj, iako je, kaže uz ogradu, individualno kako doseljenici doživljavaju život u Njemačkoj. Nijedno od njih dvoje nije imalo problema s njemačkim jezikom koji su učili u školi. Nije Antonijo jedini koji se vraća iz Njemačke s obitelji.
VEZANI ČLANCI:
– U tvrtki u kojoj radim ima nas dvanaest, trinaest Hrvata. Nas četvorica iz iste firme odlučili smo vratiti se u Hrvatsku s obiteljima. Jedan kolega će se vratiti krajem kolovoza, a mi ostali do kraja godine – kaže Antonijo. U Hrvatsku će se tako samo iz njegove tvrtke vratiti tri mlada para s po dvoje djece i jedan par s jednim djetetom. Kada ga pitamo koje su, uz pozitivne strane života u Njemačkoj, one negativne koje su također utjecale na odluku o povratku u domovinu, u kojoj će sada biti stambeno situirani, Antonio nije želio previše ulaziti u detalje. Kratko nam je tek kazao da vam distancirani Nijemci usprkos ljubaznosti daju na znanje da ste ipak stranac, te da što se tiče života za djecu situacija nije dobra u Njemačkoj. Takvo je njegovo iskustvo.
– I kolegama koji imaju djecu školske dobi najveća su motivacija za povratak njihova djeca. Neki od njih došli su u Njemačku jer su željeli osigurati bolje sutra djeci, ali su uvidjeli da život ondje ipak neće njihovoj djeci donijeti boljitak. Također, nije isto kada je dijete rođeno u Njemačkoj ili kada dođe u Njemačku s roditeljima u osjetljivoj dobi od 10 godina. Neka djeca dobro nauče jezik, a neka pak osrednje i to ih sve koči u školovanju i mogućnostima. A ima i drugih problema... – napominje Antonijo.
>>> FOTO Problemi s kupnjom nekretnina: Ovo je popis najnepovoljnijih gradova
I djeca sretnija u Hrvatskoj
Iz njegovih politički korektnih izjava shvatili smo i da multikulturalno okruženje u Njemačkoj za obitelji s djecom ima svojih prednosti, ali i nedostatka. Antonijo s obitelji živi u malom mjestu udaljenom 70-ak kilometara od Münchena, ali to malo mjesto, zapravo selo, ima i vrtić i dom zdravlja. Kako stambena kriza trese zemlje diljem EU zbog visokih cijena nekretnina te najma stanova, pitamo ga kakva je sada situacija u Njemačkoj. – Mi smo imali sreće i od početka plaćamo najam trosobnog stana 770 eura s grijanjem i vodom, a ostali najam stana plaćaju jako puno. U selu u kojem mi živimo trosobni se stan ne može naći ispod 1000 eura. U gradovima je, naravno, situacija još lošija, odnosno najam stanova je skuplji. No struja je drastično poskupjela, prije smo je plaćali 80 eura mjesečno, a sada plaćamo 110 eura za stan s normalnim kućanskim aparatima – kaže Antonijo.
Osim njegove supruge povratku u Hrvatsku veseli se i starija kći vrtićke dobi, koja je, kaže, iako rođena u Njemačkoj, svaki put nakon posjeta bakama u Osijeku plakala da ne želi ići u Njemačku. Sada će joj želja biti ispunjena. Krajem srpnja Državni zavod za statistiku objavit će podatke koliko se među gotovo 70 tisuća osoba, koliko ih je doseljeno lani i u koje se velikim dijelom ubrajaju strani radnici, vratilo iseljenih hrvatskih državljana. Važna je demografska struktura povratnika jer nije isto ako su se lani pretežno vraćali iseljenici u dobi za mirovinu ili mladi poput Antonijeve i obitelji njegovih kolega koji se vraćaju ove godine. Napomenimo da se od 2013. iz Hrvatske prema podacima DZS-a iselilo više od 389 tisuća stanovnika.
>>> FOTO Ovo je najviši otok u Hrvatskoj, ukupna dužina obale mu iznosi čak 175 km, a ikonska plaža planetarno je poznata