Kompostiranje je najstariji i najprirodniji način recikliranja otpada, a k tome ima i brojne prednosti. Kompostom, koji nastaje tim postupkom, dobiva se kvalitetno organsko gnojivo koje poboljšava strukturu tla u našim vrtovima i sprečava isušivanje. Kompostiranjem, osim toga, možemo i smanjiti količinu otpada koji stvaramo za čak trideset posto. A "sastojke" potrebne za kvalitetan i zdrav domaći kompost već imamo u kuhinjama i vrtovima.
Jednostavan je to proces koji se može obavljati tijekom cijele godine, i to u vlastitom vrtu ili dvorištu, a sve što je potrebno jest biootpad koji ionako čini oko trećinu našeg ukupnog kućnog otpada. Kompostirati se može gotovo sav biljni otpad, a za kvalitetan kompost potrebno je izmiješati jednaku količinu takozvanog smeđeg i zelenog biootpada, odnosno onog bogatog dušikom i onog bogatog ugljikom.
Kompostiranje se obavlja u komposterima, a u njih ide otpad poput ostataka voća i povrća, drvenog pepela, pokošene trave i korova, ljusaka od jaja, zatim karton, vrećice čaja, talog kave te fekalije biljojeda i peradi. U kompostere također ide i vrtni otpad: ostaci cvijeća, suho lišće i grančice, piljevina, slama, ljuske mahunarki i orašastih plodova, iglice bora, paprat... Valja ipak znati da u spremnike za kompostiranje nikako ne smiju ići kuhani, odnosno tekući ostaci hrane, ostaci mesa i ribe, pepeo koji nije od čistog drveta, guma, mačji pijesak, a nipošto ondje ne bi smjelo stavljati ni lijekove, cigarete, novinski papir, časopise u boji, plastiku, celofan, ulje, mast, baterije, obojeno i lakirano drvo, ostatke boja, mliječne proizvode ili bilo kakve prerađevine.
A kako cijeli postupak ide? Na dno kompostera treba posložiti neusitnjene grančice, a na njih lišće, sijeno i drvenasti sitni materijal kao što je piljevina. Zatim sve to valja prekriti tankim slojem zemlje ili komposta i na to stavljati otpad za kompostiranje. Cijelu tu smjesu treba povremeno i promiješati. Otpad za kompostiranje, konačno, treba zaštititi od sunca i kiše pa je dobro kompost držati na hladnom i suhom mjestu, zaštićenom od vjetra.
Treba znati da kompostiranje nije brz postupak jer proces razgradnje traje između šest i 12 mjeseci. Potrebno je za to vrijeme redovito rahliti i preokretati kompost radi prozračivanja i optimalne vlažnosti, a prije samoga korištenja, potrebno je pričekati da kompost postane rastresit, tamne boje i mirisa šumskog tla. Dobro je znati i da je za kompostiranje dragocjen materijal drvo, jer pomaže prozračivanju vlažnog kuhinjskog otpada. S druge strane, zbog sadržaja lignina ono se kompostira nešto sporije.
Kompostiranjem se dobiva zdravo i organsko gnojivo za kućne sadnice ili vrtove, a time se smanjuje i potreba za kemijskim gnojivima koja su puno skuplja. Zemlja će, osim toga, postati otpornija na nametnike i bolesti. Osim kod kuće, kompostira se i na gradskoj razini. Podružnica Zrinjevac upravlja kompostanama u Jankomiru, Markuševcu i Prudincu, a do sada je obrađeno oko 600.000 tona biorazgradivog otpada te proizvedeno oko 200.000 tona komposta. Krajnji proizvod je kompost "Zrinko" koji Zagrepčani mogu kupiti za kućnu uporabu.