Skriveni šećeri u namirnicama postali su globalna prijetnja. Nije nikakva tajna da je kremasta, glazirana, sočna krafna prepuna šećera. No kad se, primjerice, za "zdravi" napitak od bobičastog voća u britanskom lancu kafeterija Costa Coffee pokaže da ima i 13 puta više šećera od ozloglašene krafne, vrijeme je da se zamislimo što nam to doista iza primamljivih i dobro osmišljenih marketinških reklama serviraju "trgovci" ljudskim zdravljem.
Spomenuti voćni "smoothie" ima, naime, čak 97,1 gram šećera, čemu su ekvivalent 24 čajne žličice, dok krafna ima "samo" 7 grama šećera. Nije stoga čudno što su, prema istraživanju investicijske banke Credit Suisse koje je ovih dana objavio The Sunday Times, upravo Britanci na vrhu ljestvice pretilosti zbog skrivenih šećera u hrani. Od njih, tvrdi se, "boluje" čak četvrtina nacije, dok gojaznost i bolesti povezane s njom godišnje na globalnom planu koštaju oko 600 milijardi dolara. I Hrvatska visoko kotira na europskoj ljestvici, zna li se da je preporučena dnevna doza šećera kod žena 90, a kod muškaraca 120 grama, upozoravaju hrvatski nutricionisti i liječnici.
Opasne light mineralne
– Prosječan Hrvat unese čak 150 grama šećera iz različitih izvora dnevno, što je četvrtina ukupnih potreba za energijom. Godišnje pak pojedemo čak 10 kilograma čistog bijelog šećera, što nas svrstava u zemlje s visokim unosom šećera, među kojima prednjači Izrael sa 66 kilograma po stanovniku – kaže doc. dr. sc. Darija Vranešić Bender, nutricionistica i direktorica Vitaminke. Ističe kako je prošlih stoljeća šećer bio skupocjena i rijetka hrana, uglavnom najbogatijih slojeva društva, i značio je vrhunac obroka. Danas, kad je razmjerno jeftin, industrijski su slatkiši postali svakodnevni, uobičajeni užitak, a usporedo s povećanjem unosa šećera raste i učestalost debljine i pretilosti.
Bijeli je šećer, sad je već neupitno, iznimno štetan, a osim što ima negativne posljedice po zdravlje, izaziva i ovisnost. Što se više konzumira, veća je i potreba za njime, u napitcima, kolačima, čokoladama..., a izbaci li se potpuno iz prehrane moguća je i "ovisnička" kriza. Dogodi se i da se kod dijete vaga ne miče ni milimetar – i to samo zato što kod novog režima prehrane zaboravimo na sitna slova na deklaracijama "zdravih" namirnica, za koje se brzo pokaže da i nisu tako zdrave. I fit napitci odnosno "light" mineralne vode s voćnim okusima sadrže šećer kako bi napitak imao bolji okus. Salata od tune, gljiva, s piletinom..., ako je konzervirana, također uglavnom sadrži šećere, pa čak i gotovo pile za pripremu. U raznim dodacima i konzervansima za bolji okus, hrskavost, povećanje volumena, regulacije kiselosti... o kojima bi se također moglo polemizirati, gotovo u pravilu su, naime, dodani i šećeri. Isto je i s umacima, kečapima, konzerviranim povrćem, "zdravim" žitaricama za doručak, energetskim pločicama..., čak i s pecivima u fast-food restoranima.
– Najveći su problem, posebice za djecu i mlade, gazirana pića i cola napitci, slatkiši, keksi, čokolade... Gazirani sokovi u 1 decilitru osiguravaju 42 kcal koje potpuno potječu od šećera. Dakle, 1 dl cole ili sličnog napitka sadrži približno 10 g šećera (ekvivalent 2 čajne žličice) – tvrdi Vranešić Bender.
Jedna prosječna čokoladica sadrži pak oko 250 kcal, za čiju bi energetsku potrošnju dijete težine 40-ak kilograma trebalo voziti bicikl sat i 15 minuta, a iste te kalorije obično zamijene i zdravi dio obroka koji se zbog zasićenosti šećerom jednostavno ne pojede, objašnjava ona. Ističe kako prekomjeran unos rafinirane hrane i hrane s visokim udjelom masti i jednostavnih šećera tijekom djetinjstva nosi sa sobom povećan rizik od cijelog niza kroničnih bolesti uvjetovanih nepravilnom prehranom, poput kardiovaskularnih bolesti, hipertenzije, karijesa, debljine, dijabetesa, osteoporoze. Danas se mnoge od tih bolesti nazivaju pedijatrijskim bolestima jer se smatra da imaju korijene u najranijem djetinjstvu, a što je najgore – pretilost djece poprima razmjere epidemije. Posljednjih godina sve više djece i adolescenata obolijeva i od dijabetesa tipa 2!
Pretilost u Hrvata
Magistar nutricionizma Nenad Bratković iz NutriConsulta kaže kako prema izvješću Svjetske zdravstvene organizacije iz 2011. u Hrvatskoj 64,1% muškaraca i 51,9% žena ima prekomjernu tjelesnu težinu.
– Još značajnije, prema tom izvješću je 24% stanovništva Hrvatske debelo, dakle gotovo svaki četvrti stanovnik, dok smo po broju pretile (debele) osnovnoškolske djece u neslavnom europskom vrhu – na sedmom mjestu – kaže Bratković, koji očekuje da će se broj pretilih Hrvata još povećati.
Tim više što se u našem podneblju debljina i dalje tradicionalno smatra znakom dobre uhranjenosti, materijalne sigurnosti i blagostanja, umjesto kroničnom upalnom bolesti, s pripadajućim endokrinološkim i metaboličkim poremećajima.
– Nedostatak kulture prehrane i tjelesnih aktivnosti, a ne genetska predispozicija kao što se nameće alibi, uvjerljivo su vodeći uzroci povećanja debelog stanovništva. Dokaz tome je da se u tranzicijskim društvima broj debelog stanovništva naglo povećava – kaže Bratković.
Trebaju kućni primjeri
Svi se stručnjaci slažu da ja za prevenciju, naročito kod djece, ključna pravilna edukacija roditelja, škole i medija. Nekoliko resornih ministarstava ovih je dana pokrenulo i projekt "Shema školskog voća" koji većinom financira EU, a cilj mu je barem jednom tjedno osnovnoškolcima u nižim razredima osigurati besplatan voćni obrok. Čak polovica djece ne doručkuje, a trećina uopće ne jede voće, pokazalo je ispitivanje prehrambenih navika hrvatskih školaraca.
– Shema školskog voća je hvalevrijedna inicijativa i želim da uspije. No to treba biti jedna od akcija, a ne jedini takav projekt u edukaciji i osvješćivanju djece, roditelja i čitavog društva – kaže D. Vranešić Bender, ističući kako osim edukacije, djeci trebaju i "kućni primjeri" odnosno roditelji koji provode ono što preporučuju.