Nema izgleda da će srpsko-hrvatski jezik proći

Amandman na prijedlog Rezolucije o napretku Hrvatske kojim dvije zastupnice Zelenih pozivaju Europsku komisiju “da s hrvatskim vlastima prije pristupa pronađe prikladno rješenje glede hrvatskoga jezika koje ne bi spriječilo kasnije zaključivanje sveobuhvatnoga sporazuma o jeziku s BiH, CG i Srbijom kada te zemlje jednom postanu članice EU” najsporniji je od 50 amandmana koje su jučer dobili na stol članovi Odbora za vanjske poslove (AFET) Europskoga parlamenta.

Dodatno ga spornim čini to što se one u uvodu pozivaju na navodnu “činjenicu da je izvorni srpsko-hrvatski jezik sada rascijepljen u niz službenih jezika”, a svoj zahtjev obrazlažu riječima da “trošak prevođenja ima znatan utjecaj na proračun europskih ustanova”.

U raspravi se na taj amandman osvrnuo samo slovenski liberal Ivo Vajgl, koji je upozorio da “nema jugoslavenskoga jezika” te pozvao kolege “na snošljivost prema različitim jezicima toga područja, kakvu pokazuju i prema jezicima u drugim dijelovima Europe”.

U Swobodinu prijedlogu kaže se da bi Hrvatska mogla završiti pristupne pregovore do sredine 2010., dok su neki odbornici tražili da se taj rok zamijeni riječju “uskoro”. Kompromis koji su jučer postigli je da se kaže ”tijekom 2010.”, te pozove Europsku komisiju i Vijeće EU da “učine sve moguće da se taj cilj ostvari”.

U prijedlogu Rezolucije Sloveniju se poziva da čim prije ratificira Arbitražni sporazum, a Europsku komisiju da u arbitražni sud uvrsti isključivo "visokokvalificirane profesionalce, pravno obrazovane i sa što je moguće više arbitražnoga iskustva".

Zbog toga je negodovao slovenski odbornik Lojze Peterle, koji je tražio da se odabir arbitara ostavi dvjema zemljama, no ostao je usamljen.

Amandmani slovenskih odbornika u drugome čitanju prijedloga Rezolucije, koji je sastavio europarlamentarni izvjestitelj o Hrvatskoj Hannes Swoboda, uglavnom su usmjereni na odricanje isključive krivnje Ljubljane za devetomjesečnu blokadu hrvatskih pristupnih pregovora te isticanje da je za to kriva i sama Hrvatska zbog presporih preobrazba.

Potpredsjednica Vlade Đurđa Adlešič, koja je jučer u Europskome parlamentu razgovarala sa svojim liberalnim kolegama, ustvrdila je nakon tih razgovora da je “uvjerena da amandman dviju zelenih zastupnica nema nikakve izglede”.

- Hrvatska će, kao i sve druge zemlje članice EU, imati pravo na svoj jezik. Može nas malo uznemiriti činjenica da se o tome raspravlja, ali sigurna sam da naše pravo na jezik ostaje – ustvrdila je Adlešič.

Ostali su amandmani većinom tehničke naravi, usmjereni na preciziranje ili poboljšanje Swobodina teksta. O njima će AFET glasovati sutra, a plenum Europskoga parlamenta stavit će njima izmijenjeni prijedlog Rezolucije na dnevni red u veljači. Swobodi, socijalistu, do glasovanja je ostalo s kolegom iz Europske pučke stranke Berndom Posseltom uskladiti ocjenu hrvatske suradnje s ICTY-jem.

U Raspravi je Swoboda jučer rekao da “postoji tek vrlo sićušna razlika između onoga što hrvatske vlasti čine u potrazi za spisima i onoga što glavni haaški tužitelj Serge Brammertz od njih traži”.

- Vjerujem da je ovo posljednja ovakva rezolucija o Hrvatskoj te da ćemo dogodine prihvatiti izvještaj o uspješnome završetku hrvatskih pristupnih pregovora – zaključio je Swoboda.