Prodaja ili prerada staroga mesa u Hrvatskoj nije ništa što se radi tek od jučer. Tako se radi oduvijek - tvrdi Zvonimr Nemet, tajnik udruženja za tov i uzgoj junadi Baby Beef, komentirajući informacije da Hrvati jedu meso iz uvoza, staro i 10-ak godina.
Na tvrdnje iz resornog ministarstva kako su kontrole hrane u nas svakodnevne i nitko si ozbiljan ne bi dopustio ugrožavanje potrošača, Nemet odvraća kako ni on ne tvrdi da je riječ o zdravstveno neispravnom mesu. Dapače, vjerojatno zadovoljava sve organoleptičke kriterije, dovoljne inspekciji, poput boje i mirisa. No, umjesto pet, kontroliralo i 30-ak raznih parametara za podrobnije utvrđivanje zdravstvene ispravnosti i kvalitete mesa i mesnih proizvoda na policama, sigurno bi se, tvrdi on, uvelo više reda na tržištu. Primjerice, kad je u pitanju smrznuto meso, Hrvatska, kaže, tolerira i junetinu stariju od četiri i svinjetinu stariju od godinu dana.
Određenim provedbenim aktima, koje je država dužna donijeti, ali nema političke volje, taj bi se rok mogao smanjiti i na dvije, odnosno pola godine, što nam EU, čije smo zakone preuzeli, ne može zabraniti, tvrdi Nemet. Trenutačno proizvođači prema zakonu nisu dužni navesti godinu klanja, pakiranja i zamrzavanja mesa, već samo preporučeni rok trajanja, koji je za zamrznuto meso godinu, a za svježe tri dana.
– Uvjeren sam da kad bi na deklaraciji zamrznutog mesa moralo stajati da je junetina koju jedemo stara tri godine i uvezena iz Čilea, nitko je ne bi kupio, čak ni po nižim cijenama – kaže Nemet, te podsjeća na aferu od prije nekoliko godina kada je uvezeno zamrznuto meso iz Brazila i deklarirano kao svježe s rokom upotrebe od 180 dana jer je tretirano inertnim plinom.
S druge strane nema ni nekakvog provedbenog akta koji bi u mesnoj industriji nešto preciznije tražio, primjerice da se propusti u njegovu označavanju kažnjavaju stavljanjem izvan upotrebe i uklanjanjem u kafileriji, tako da Hrvati, tvrdi on, sigurno jedu lošije meso nego zapadna Europa.
- Ne znam da li njihovi propisi paze na svaku sitnicu, no tamo je etika proizvođača veća i proizvođači se i međusobno natječu čiji će proizvod biti kvalitetniji, a našima je u cilju samo što bolja zarada - uvjeren je Nemet.
Antn Laslo, predsjednik Zajednice udruga seljaka Slavonije i Baranje (ZUSSB), kaže kako ipak treba biti realan i priznati kako Hrvatska ipak ima sustav kontrola, inspekciju te ljude kojima savjest ne dozvoljava da se poigravaju s tuđim zdravljem. Siguran je da samo privatan uzgoj nema prave kontrole, dok za ono što se prodaje netko ipak odgovara. I uvozno je raslo na nekoj farmi, koja se kontrolirala, tvrdi Laslo. Objašnjava kako nije onda više problem koliko je to staro, ako je zdravstveno ispravno, nego gdje je nestala svijest domaćih potrošača - da kupuju samo domaće!
oooo ppppp aaaaaaa samo tako