Nismo najlošiji po padu zaposlenosti u Europi, ovo je bio naš propust

Državni zavod za statistiku preuzeo je odgovornost za podatke koji sugeriraju da je Hrvatska zemlja s najvećim padom zaposlenosti u EU, kako je u srijedu objavio europski statistički ured Eurostat.

DZS navodi da podatak koji su dostavili zbog metodoloških razloga nije usporediv s prethodnim razdobljem, a kao svoj propust navode da tu razliku nisu dovoljno naglasili Eurostatu. Kako god bilo s metodologijom, hrvatski paradoks se nastavlja. Sredinom rujna broj nezaposlenih evidentiranih na burzi rada smanjio se za oko tri tisuće u odnosu na stanje s početka mjeseca i iznosi oko 167 tisuća. Pad nezaposlenosti tijekom rujna godinama nije zabilježen u Hrvatskoj jer se u tom mjesecu na burzu prijavljuju srednjoškolci koji nisu upisali fakultete i vraćaju se otpušteni sezonski radnici. Nezaposlenost dakle i dalje pada, jednako kao i zaposlenost.

Kruške i jabuke

Čak i ako se pokaže da su europski statističari ovaj put uspoređivali kruške i jabuke, i dalje vrijedi službeni podatak hrvatskoga DZS-a da je u srpnju u Hrvatskoj radilo oko tri tisuće radnika manje nego lanjskog srpnja u srcu sezone. Zaostatak u odnosu na srpanj 2008 godine iznosi nedostižnih 153 tisuće radnika, pa proizlazi da Hrvatska ne bi ni imala nezaposlenih kada bi uspjela nadoknaditi radna mjesta koja su izgubljena u zadnjih devet godina!

Većinu nezaposlenih na burzi čine starije dugotrajno nezaposlene osobe. U raspravu o domaćem tržištu rada uključila se i predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović koja je blago ukorila premijera i spomenula da se burza rada prazni zbog iseljavanja, a ne zbog zapošljavanja. Kretanje broja osiguranika u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, koji evidentira sve građane koji plaćaju socijalne doprinose, upućuje na povećanje zaposlenosti od približno 27 tisuća godišnje, službena statistika govori o blagom padu, tako da domaći analitičari već dulje vrijeme u svojim izvještajima navode oba izvora podataka.

Eurostat se samo nadovezao na domaću zbrku začinjemu masovnim migracijama. Teo Matković, stručnjak za tržište rada, upozorava na prisutnost drugog zabrinjavajućeg trenda: smanjenje takozvanog radnog kontingenta odnosno osoba u radnoj dobi od 15 do 64 godine.

Kriva slika

- Od prvog kvartala 2016. do prvog kvartala 2017. radni se kontingent smanjio za 33 tisuće ljudi, odnosno za 1,2%. Bazen radne snage presušuje, što zbog malobrojnih generacija koje ulaze u radnu dob, što zbog emigriranja. Paradoksalno, smanjenje broja zaposlenih od 0,7% je niže od smanjenja broja stanovnika u radnom kontingentu, što znači da stopa zaposlenosti raste, a broj zaposlenih pada - ističe Matković i upozorava da će statistički prikaz zaposlenosti iskazan kroz stopu zaposlenosti biti veći za više od jedan posto godišnje čak i zadrži li se postojeći broj zaposlenih. Pad zaposlenosti i migracije poboljšavaju statistiku, no ne i zbilju.

Slično je s BDP-om po stanovniku koji zbog smanjenja broja stanovnika raste brže od samog BDP-a.