ZAR U TOJ DOBI?

Nisu više ni njemačke mirovine što su nekoć bile: Brojke otkrivaju tužnu činjenicu

Foto: Pixabay
Nisu više ni njemačke mirovine što su nekoć bile: Brojke otkrivaju tužnu činjenicu
16.05.2022.
u 08:29
Čak je 217.000 osoba u dobi od 67 i više godina bilo zaposleno uz uplatu doprinosa za socijalno osiguranje, odnosno imalo je redoviti posao na nepuno ili puno radno vrijeme
Pogledaj originalni članak

S obzirom na rast cijena diljem svijeta, prvo zbog pandemije COVID-19 i potom zbog rata u Ukrajini, nije lako biti umirovljenik. Pa ni u Njemačkoj. Njemačka mirovina dugo je izazivala zavist, ali zbog svega što se dogodilo ni Njemačka nije više ono što je nekoć bila.

Sve više ljudi u Njemačkoj radi i nakon 67 godine života jer im iznos mirovine nije dostatan za život, a često ni za osnovne troškove života. Broj zaposlenih u dobi od 67 i više godina popeo se na 1,05 milijuna prošle godine, stoji u odgovoru savezne Vlade na zahtjev parlamentarne skupine Linke, izvijestila je Urednička mreža Njemačka (RND), piše Fenix-magazin.

Čak je 217.000 osoba u dobi od 67 i više godina bilo zaposleno uz uplatu doprinosa za socijalno osiguranje, odnosno imalo je redoviti posao na nepuno ili puno radno vrijeme. Daleko više, odnosno 835.000, imalo je mini-posao. Kako je zbroj veći od ukupnog broja zaposlenika ove dobi, nekoliko desetaka tisuća vjerojatno će imati i mini-posao uz zaposlenje koje podliježe doprinosima za socijalno osiguranje.

Izvještaj navodi kako su se brojke umirovljenika s poslom znatno porasle posljednjih godina. U 2010. godini bilo je zaposleno oko 685.000 osoba u dobi od 67 i više godina, 2015. gotovo 792.000, a 2018. čak 968.000.

I dok brojke umirovljenika nisu sporne, razlog za sve veći broj zaposlenika u dobi za umirovljenje Sören Pellmann, zastupnik Lijevih u Bundestagu, vidi kao dokaz da mirovina nije dovoljna za život sve većeg broja ljudi u Njemačkoj i govori za RND o “tužnom razvoju događaja”. S druge strane, procjena Instituta njemačkog gospodarstva povezanog s poslodavcima (IW Köln), otkriva da je udio akademika među zaposlenim osobama u dobi za umirovljenje 37 posto, što je znatno iznad prosjeka od 27 posto.

Ankete pokazuju i da su motivi kao što je "zabava na poslu" ili "kontakt s drugim ljudima" imali veću ulogu u anketama nego nagrada. Posljednje, ali ne manje važno, kućanstva sa zaposlenim umirovljenicima konstantno su imala veća primanja od kućanstava s umirovljenicima koji nisu zaposleni.

VIDEO: Grlić Radman o ratifikaciji ulaska Finske i Švedske

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 10

SI
sigmundfreud
09:48 16.05.2022.

Njemačke mirovine nikad nisu bile velike. One su prividno bile velike u RH i sličnim zemljama kad su se gastarbajteri vratili u svoje matične zemlje.

WT
WTF!
13:39 16.05.2022.

Sve više njihovih seniora iseljavaju u Bugarsku i Rumunjsku jer mirovinom ne uspijevaju pokriti životne troškove u Njemačkoj.

JL
je'l to moguće
07:56 17.05.2022.

Piše: ¨... otkriva da je udio akademika među zaposlenim osobama u dobi za umirovljenje 37 posto, što je znatno iznad prosjeka od 27 posto.¨. Pa upravo je rad u visokom školstvu i sličnome stvoren za rad do kraja živtota - ne radiš ništa, a plaću zarađuju drugi. Zar nije kod nas isto? Većina ljudi zaposlenih na fakultetima koji imaju moć, nastoje raditi do smrti. Konkretan primjer: Boras. Pitajte ljude koji direktno zarađuju od svog rada koliko će raditi nakon što prikupe, nekada i minimalne uvjete za mirovinu.