Američki predsjednički izbori kroje i globalnu ekonomiju, iako prevladava mišljenje da ekonomiju vode američke multinacionalne kompanije, bez obzira na predsjednika. No, zanimljivo je usporediti ekonomske programe demokratskog kandidata Baracka Obame i njegova republikanskog izazivača Mitta Romneya i vidjeti kako bi se njihov izbor mogao odraziti na Europu. Politike javne potrošnje Obame i Romneya vjerojatno će imati najveći utjecaj na europsko gospodarstvo. Obama je u svojemu mandatu drastično povećao potrošnju i najavio nastavak tog kursa – najavio je da će udvostručiti potrošnju i pojačati uključenost vlade u programe alternativne, ekološke energije te povećati potrošnju na obrazovanje i infrastrukturu, a znatno smanjiti davanja za obranu. Za razliku od njega, Romneyu je draže smanjenje ukupne savezne potrošnje, koja sada iznosi 24 posto BDP-a, na 20 posto BDP-a te održanje potrošnje za obranu na četiri posto BDP-a.
>>Sve karte na Ohio - Romney je nakon debate uprskao...
Dva različita programa
Veća potrošnja povećava deficit tako da bi pod Obamom Amerika trebala više kapitala iz Europe, Latinske Amerike i Azije. Velika je razlika i u poreznoj politici. Obama želi povisiti porezne stope na plaće, kapitalnu dobit, dividende, kamate i imovinu, osobito za pojedince koji najviše zarađuju te za mala poduzeća. Porezna olakšanja Obama je najavio za srednji i niži sloj. Za razliku od njega, Romney bi smanjio stopu poreza na prihod za poduzeća sa 35 na 25 posto. Stopu osobnog poreza Romney bi smanjio 20 posto. Romneyev fiskalni plan, dakle, smanjuje javni dug. Obama želi nastaviti regulaciju u zdravstvu i financijama, što Romney s gnušanjem odbija i sve prepušta zakonima tržišta.
Obamin i Romneyev ekonomski program nobelovac Paul Krugman sažeo je u jednu rečenicu:
“Obama ne nudi puno, ali za Romneya je i to previše”.
Kako bi se reizbor Obame ili izbor Romneya mogao odraziti na Hrvatsku?
– Amerika ima dugoročnu politiku koju vode instituti. Predsjednici tome daju samo mali štih. Tko god pobijedi, to neće imati utjecaja na Europu – smatra profesor ekonomije Ljubo Jurčić. Hrvatska je premalo tržište za američku industriju te na našim prostorima SAD ne vidi svoje interese.
– Amerika samo u NATO ulaže četiri hrvatska BDP-a. Hrvatska je Amerikancima neisplativa jer isti proizvod u Srbiji mogu proizvoditi dvostruko jeftinije. Ulaganja nisu karitativna – kazao je Jurčić, uz primjedbu da bi Amerikanci vjerojatno bili zagrijani za HEP, bude li išao u privatizaciju.
Hrvatska je Americi bitna geopolitička točka. Hoće li se američka politika prema Hrvatskoj promijeniti ako na vlast dođe Mitt Romney? Većina analitičara u Hrvatskoj uvjerena je da promjena neće biti, odnosno da će i republikanci i demokrati nastaviti sadašnju politiku velike svjetske sile prema zemlji koja ulazi u EU.
Clintonova politika
Mate Granić ističe da je to politika koju je trasirao Bill Clinton, koji je Georga Busha starijeg pobijedio 1992. U trenutku kad je Hrvatska napadnuta i krenula u osamostaljenje, na vlasti su bili republikanci, no od Busha pomoć nije dočekana. U to vrijeme, 1990. i 1991. SAD je bio fokusiran na Bliski istok i na svoju Pustinjsku oluju, a zbog straha od nekontroliranog raspada Sovjetskog saveza, zalagali su se i za opstanak Jugoslavije.
– Promjena neće biti ni ako pobijedi Mitt Romney, no detalji politike i to kakvu će važnost SAD pridavati ovom području ovisit će o tome tko će preuzeti dužnost državnog tajnika – zaključuje Mate Granić.
>>Sve o Obaminoj i Romneyjevoj utrci pratite u našoj specijalnoj rubrici Američki izbori
Obama je u svojemu mandatu drastično povećao potrošnju i najavio nastavak tog kursa – najavio je da će udvostručiti potrošnju i pojačati uključenost vlade u programe alternativne, ekološke energije te povećati potrošnju na obrazovanje i infrastrukturu, a znatno smanjiti davanja za obranu.” ---------- Obamina potrosnja nije potrosnja privatnog novca (jer ljudi imaju sve manje novca za trosenje) nego onog drzavnog koji dolazi opet od poreznih obveznika. Svojim socijalnim programima i ‘stimulus planom’ (koji nije donio nikakve rezultate, jer je nezaposlenih vise nego kad je preuzeo vlast!), sadasnji americki predsjednik je utrostrucio nacionalni dug. Uvije je politicarima bilo lako trositi drzavni novac. Romney zeli smanjiti to potrosnju i smanjiti administraciju i ogranicenja glede biznisa, jer bi to povecalo potrosnju… pravu potrosnju tj. kapitala u privatnim rukama. Sumnjam da ‘eksperti’ VL ne znaju da postoje razlicite vrste potrosnje i da ova Obamina ne vodi razvoju biznisa… Naprotiv.