Odbačena kaznena prijava protiv Milijana i Joze Brkića, Blaža Curića i Franje Varge

Odbačena je kaznena prijava PNUSKOK-a protiv Milijana Brkića, brata mu Joze Brkića, kuma Blaža Curića i Franje Varge, a riječ je o slučaju navodnog prisluškivanja triju žena, odnosno jednom od krakova "afere SMS". Općinsko državno odvjetništvo u Osijeku završilo je istraživanje i zaključilo kako "nije utvrđena osnovana sumnja u počinjenje kaznenih djela". Sumnjičilo ih se, inače, za neovlašteno presretanja računalnih podataka..

Iz prikupljenih dokaza, pojasnilo je tužiteljstvo, proizlazi da je Franjo Varga od lipnja 2015. do 20. rujna lani sa svog računala, koristeći pritom korisničko ime i zaporku koje je dobio od Milijana Brkića, više puta pristupao e-mail računu 49-godišnjakinje. Na svoje je računalo presnimavao datoteke s njenog računa, presnimavao ih potom na USB uređaj, predavao Blažu Curiću, a on bi ih prenosio Milijanu Brkiću. Proizlazi i da je M. Brkić dostavio bivšem MUP-ovu informatičaru Vargi podatke o nazivu e-mail računa i pristupnoj zaporci druge oštećene žene, 30-godišnjakinje, tražeći od njega da mu dostavlja računalne podatke s njenog mobitela.

– Dostavio mu je i korisničke podatke i lozinke za pristup profilu jedne društvene mreže i servisu za pohranu podataka treće žene, 31-godišnjakinje, ali uz njeno ovlaštenje – nastavlja Odvjetništvo.

– Slijedom navedenog, nije utvrđena osnovana sumnja da bi prvookrivljenik (Varga) računalne podatke prvooštećenice presreo ili snimio tijekom prijenosa, ni da bi drugookrivljenik (M. Brkić) tražio presretanje podataka prvooštećenice i drugooštećenice i da bi dostavio prvookrivljeniku korisničke podatke i zaporke trećeoštećenice u svrhu počinjenja kaznenih djela protiv računalnih sustava – ističe Odvjetništvo.

Međutim, tužiteljstvo je utvrdilo osnovanu sumnju da je Varga počinio kazneno djelo neovlaštenog pristupa, a na što ga je potaknuo upravo M. Brkić. No, za to ih se može progoniti isključivo po prijedlogu oštećenika.

– Oštećenice su prilikom ispitivanja izričito navele kako se ne smatraju oštećenima i da ne traže kazneni progon okrivljenika, pa državno odvjetništvo u izostanku navedene procesne pretpostavke nije moglo pokrenuti kazneni postupak – zaključuju.