Milorad Pupovac: Pripadnici manjina se pitaju gdje je naša budućnost

Odbor za Ustav danas je jednoglasno prihvaćenim zaključkom pozvao Vladu da provjeri broj i vjerodostojnost potpisa birača danih referendumskoj inicijativi Narod odlučuje za promjenu izbornog sustava, kao i da posebno provjeri jesu li potpisi prikupljani u skladu sa Zakonom o referendumu.

Taj zaključak sada se uvrštava u dnevni red plenarne sjednice, gdje se mora raspraviti i glasovati, i tek tada se šalje Vladi, a ako Vlada utvrdi da je broj potpisa dovoljan i vjerodostojan, tek tada će Odbor ponovno odlučivati o tome hoće li pitanja poslati i na ocjenu ustavnosti. I iako je ovo trebala biti sjednica tek proceduralnog karaktera, iz rasprave je postalo sasvim jasno da većina zastupnika smatra da je pitanje neustavno, pa je već sada jasno da je plan slati ga na ocjenu ustavnosti.

SDP-ov Peđa Grbin tako je ustvrdio kako je za njega i njegovu stranku neprihvatljivo na referendumu odlučivati o smanjenju prava manjinama.

- Ipak, poštujući proceduru, SDP i ja ćemo podržati zaključak u kojem se od Vlade traži utvrđivanje broja potpisa i jesu li vjerodostojni. Klub zastupnika SDP-a i u slučaju ova dva pitanja i u slučaju referenduma o Istanbulskoj konvenciji tražit će da Ustavni sud odluči o ustavnosti pitanja – najavio je Grbin. Naglasio je i kako postupak procedure vezane uz referendum u Hrvatskoj ide mnogo brže nego u usporedivim državama, pa daje primjer švicarskog referenduma koji se održao ove godine iako su potpisi za njega skupljani još 2015. godine.

- Kod nas provjera potpisa traje 2-4 mjeseca, a referendum je bio raspisan u roku od pola godine – tvrdi Grbin. Njegov stranački kolega Arsen Bauk predložio je da se zaduži Vlada da provjeri jesu potpisi prikupljani u skladu sa zakonom, u odnosu na broj mjesta na kojima su prikupljani, kao i na špekulacije da su potpisi prikupljani i nakon zakonskog roka.

Mostov Robert Podolnjak prigovara da njemu u predloženom zaključku nedostaje rok za provjeru broja potpisa.

- Taj rok nije definiran zakonom, ali smatram da bi primjereni rok trebalo odrediti, da li je on trideset dana ili neki drugi rok, o tome bi Odbor trebao zauzeti stajalište. Ovisno o tome hoće li provjera biti uzorak ili će se provjeriti svi materijali, ali bi trebao biti definiran rok – predlagao je Podolnjak.

Muči ga i stvarni broj birača u RH, kao i podatak koliko je to uistinu 10 posto od ukupnog broja birača, koliko je potrebno za raspisivanje referenduma. Tvrdi da je provjerom popisa DIP-a iz 2016. godine, sa zadnjih parlamentarnih izbora, utvrdio diskrepanciju, odnosno razliku u broju birača kojeg je početkom rujna te godine objavilo Ministarstvo uprave te krajem rujna DIP, pa kaže da jedan popis ima 209 tisuća birača više.

- Kako je to moguće? Otkud ta razlika – pitao je Podolnjak. Arsen Bauk uzvratio mu je da očito nije brojao birače iz 12. izborne jedinice (manjinske) kao ni one kojima je istekla osobna, ali su i dalje birači. Peđa Grbin je dodao kako moraju računati i pripadnike nacionalnih manjina.

- S obzirom na sadržaj referendumskog pitanja, uopće me ne čudi da zanemarujete pripadnike nacionalnih manjina – dodao je Grbin. I HNS-ov Milorad Batinić smatra da je sadržaj pitanja apsolutno neprihvatljiv, jednako kao i SDSS-ov Milorad Pupovac koji se posebno osvrnuo na kampanju prilikom skupljanja potpisa.

- Ova referendumska inicijativa proizvela je iznimno štetne, pa u nekim segmentima i veoma zabrinjavajuće posljedice kako po zastupnike nacionalnih manjina tako i ostale pripadnike nacionalnih manjina u Hrvatskoj, a time i po ustavno-političku stabilnost i temeljne vrijednosti Ustava RH kao što je tolerancija i nacionalna ravnopravnost. Kampanja je obilovala obmanama i lažima, modeli zastupljenosti nacionalnih manjina prikazivani su selektivno – prigovorio je Pupovac. Istina je, dodaje, da Hrvatska ima jedinstveni model, ali i brojne druge zemlje imaju svoje jedinstvene modele, no i dalje osiguravaju manjinama prava, pa tako, naglašava, Slovenija ima dvostruko pravo glasa, bez podjele na biračkim mjestima. Prigovorio je i na lažnom predstavljanju rezultata preferencijalnih glasova, kao i manipuliranje stvarnim brojkama.

- Stvara se antimanjinsko raspoloženje čije posljedice se mogu osjetiti, i ja ih prilično osjećam. Pripadnici manjina se pitaju gdje je naša budućnost – kaže Pupovac te zamjera da se zastupnike nacionalnih manjina želi prikazati kao amoralne pojave i političke trgovce iako je to nezakonito i već bi odgovarali da je to točno. To, dodaje, predstavlja dodatan izraz stvaranja antimanjinskog osjećaja u Hrvatskoj.

- Kada govorimo o posljedicama kampanje, nisam siguran da pripadnici nacionalnih manjina sada imaju osjećaj veće slobode, kao ni da će pripadnici većinskog naroda sada imati bolju sliku o manjinama. Prije će ih gledati kao povlaštene koji žive na grbači većine – poručio je Pupovac koji smatra da treba provjeriti baš svaki potpis koji je predan, a ne samo uzorak.

HDZ-ov Branko Bačić također se složio da se referendumom žele smanjiti prava manjina, ali i promijeniti arhitektura Sabora jer bi imali dvije skupine zastupnika.

- Nisam siguran ni koliko bi provedba ovog referenduma pomogla pripadnicima hrvatskog naroda, našim sunarodnjacima koji žive u drugim državama i traže pomoć Hrvatske u ostvarivanju njihovih prava – naglasio je Bačić.

Odbor je većinom glasova zaključio i da se na sjednicima Sabora ne mogu puštati audio i video zapisi, da je vrijeme rasprava u ime kluba, replike, amandmani, posvećeno govoru, a ne snimkama.

- Jasno je da zastupnik ima pravo na neometani govor, ali nije jasno, kad bi snimke bile dozvoljene, tko bi utvrđivao jesu te snimke prikladne, u temi, i da se s njima ne naruši dostojanstvo rasprave i ugled Sabora. Može se dogoditi puštanje koncerata ili neke predstave, animiranog ili nekog drugog filma, činjenica je da nitko ne može imati uvid u to – kazao je Reiner zaključivši kako bi to otvorilo prostor većoj estradizaciji rasprava.