Srednjovjekovnu špajzu, novac, “uggsicu” iz brončanog doba, talijansku keramiku, obrtničke igle – sve to pronašla je u dvorištu zgrade Vlade na Markovu trgu ekipa mladih arheologa predvođena Petrom Sekulićem. Vrijedna otkrića predstavili su jučer premijer Andrej Plenković, ministrica kulture Nina Obuljen-Koržinek i ravnateljica Hrvatskog restauratorskog zavoda Tajana Pleše.
– Prilikom prve faze istražnih radova u sklopu cjelovite obnove Banskih dvora na 500 četvornih metara sjevernog dvorišta pronađeni su arheološki nalazi koji datiraju iz mlađeg i starijeg željeznog doba – kazao je Plenković, dodajući da će se radovi nastaviti i u južnom dvorištu.
Tkalački stan i fibula
– Najstariji otkriveni sloj je iz 12. stoljeća prije Krista. Među brojnim nalazima pak izdvajaju se ostaci tkalačkog stana iz 7. stoljeća prije Krista te latenske fibule iz 1. stoljeća prije Krista, što pokazuje da se ovdje nalazilo veliko prapovijesno naselje – istaknula je dr. sc. Tajana Pleše.
Na listi najzanimljivijih nalaza je i keramički predmet u obliku čizmice koji najvjerojatnije datira iz kasnog brončanog doba, što pokazuje dug kontinuitet naseljavanja područja današnjeg Zagreba.
– Radno ga zovemo “uggsica” jer nas podsjeća na modernu čizmu takvog oblika. Vjerojatno je bila dio prapovijesnog kultnog predmeta – otkrili su nam arheolozi.
Za povijest metropole koja počinje od 1094., kada je osnovana Zagrebačka biskupija, važan je i niz srednjovjekovnih nalaza koji svjedoče o živahnom djelovanju talijanskih, francuskih i njemački obrtnika koji se od 12. stoljeća naseljavaju u Zagreb. Prema popisu iz 14. stoljeća, na tom su prostoru živjeli visoki gradski službenici, trgovci i obrtnici.
– Pronađen je i banski novac, tzv. banovac iz 13. stoljeća, kao i drveni tragovi podrumskog objekta, a radiokarbonska analiza pokazat će o čemu je točno riječ – objasnila je ravnateljica HRZ-a.
Objekt je od milja dobio terenski nadimak “špajza” jer su u njemu pronađene brojne keramičke posude koje datiraju iz 14. stoljeća. – Ondje je pronađen organski materijal kao i sjemenke i životinjske kosti te razne posude pa ćemo nakon bioarheološke analize sadržaja saznati ponešto i o prehrambenim navikama stanovnika tadašnjeg Zagreba – kazao je Petar Sekulić, viši konzervator arheolog i voditelj istraživanja u Banskim dvorima.
Pronađene su i posude od glazirane talijanske, tipično mediteranske keramike, što dokazuje da je srednjovjekovni Zagreb bio važna točka na putu talijanskih trgovaca koji su prevozili robu prema Ugarskoj.
Engleska carinska plomba
Jedan od najvrednijih nalaza, kazali su nam također arheolozi, svakako je carinska plomba s prijelaza iz 15. u 16. stoljeće, kojom je bila označena uvozna engleska tkanina.
– Plombu možemo usporediti s današnjom oznakom zemlje podrijetla. To znači da je roba proizvedena u Engleskoj koja je u to doba bila najveći proizvođač sukna u Europi. Ovaj nalaz također dokazuje kontinuitet državne uprave na području današnjih Banskih dvora – objasnio je Sekulić.
Lokalitetom vizualno dominiraju ostaci austrougarske kanalizacije čiji su dijelovi još u funkciji. Modernizacija gradskog života u 19. stoljeću postavila je brojne izazove pred arheološku struku jer su se prilikom njezine gradnje poremetile arheološke strukture.
– Nadamo se da će drugi dio dvorišta pružiti mnoštvo novih materijalnih ostataka na temelju kojih ćemo puno doznati o prošlosti našeg grada – zaključio je Sekulić. Svi pronalasci, dodao je, bit će detaljnije predstavljeni po završetku istraživanja.
>> VIDEO Na Dan žena otkrivamo sve
Jesu li našli prapovjesnog uhljeba.