Otkrivamo: 50 općina 
i gradova u kojima se više rađa nego umire

Nečinjenje političkih elita i nebriga za zemlju u kojoj iseljavanje mladih ljudi iz godine u godinu raste, na što kontinuirano, uz demografe, upozorava i predsjednica, i u kojoj više ljudi umire nego što ih se rađa dovelo je do toga da u Hrvatskoj izumiru sve županije i 90% gradova i općina!

Od ukupno 556 gradova i općina u samo 50 hrvatskih gradova i općina u posljednjih šest godina bilo je više rođenih nego umrlih, a najveći broj gradova i općina u kojima se više ljudi rađa nego što ih umire nalazi se u Splitsko-dalmatinskoj, Zadarskoj, Zagrebačkoj i Međimurskoj županiji.

Mladi i povoljnije nekretnine

Do tih podataka došao je demograf prof. dr. Nenad Pokos koji je za Večernji list analizirao podatke Državnog zavoda za statistiku od 2011. do kraja 2016. Gradovi i općine u kojima za razliku od ostatka zemlje buja život uglavnom se nalaze u okolici najvećih gradova ili u turistički razvijenim priobalnim područjima. Oni su pokazatelj da može i mora postojati drugačija Hrvatska, privlačna za život obiteljima s djecom, koja mladima daje perspektivu i posao i ne tjera ih da spakiraju kofere i odu. U okolici velikih gradova danas je više rođenih nego umrlih, tumači Pokos, jer se mlađi stanovnici doseljavaju zbog mogućnosti lakšeg zapošljavanja, ali i zbog nižih cijena zemljišta te nižih troškova života nego u većem gradu.

Među velikim gradovima koji proteklih šest godina imaju više rođenih nego umrlih je i Zadar koji je kao peti najveći grad u zemlji u gospodarskom usponu i dobro infrastrukturno povezan s ostatkom zemlje očito privlačan za život obiteljima s djecom. Pozitivan prirodni prirast još imaju i Biograd na Moru i općine u zadarskom gravitacijskom području – Bibinje, Galovac, Pakoštane, Poličnik, Sukošan i Škabrnja, navodi Pokos. Split, drugi naš najveći grad koji je turistički hit posljednjih godina zbog čega su u njemu posljedično visoke cijene nekretnina, nema pozitivan prirodni prirast ni dobru pronatalitetnu politiku pa se dio mladih obitelji zbog visokih cijena nekretnina odselio u obližnje gradiće Solin i Kaštela, te općine Podstrana, Dugopolje i Dugi Rat, koji imaju više rođenih nego umrlih. Primjerice Solin, najmlađi gradić u Hrvatskoj, poznat je po tome da puno ulaže u sadržaje za djecu i obrazovanje.

– Veća dostupnost radnih mjesta, ponajprije u turizmu, uvjetovala je da prirodni pad stanovništva nemaju ni priobalni gradovi i općine, Bol, Konavle, Krk, Makarska, Poreč, Tar-Vabriga, Tučepi i Župa dubrovačka. Nešto južnije, u donjoneretvanskom kraju, ističu se bez prirodnog pada Metković, Opuzen i općina Kula Norinska, ali u interpretaciji tih podataka treba biti oprezan zbog fiktivnog prijavljivanja prebivališta stanovnika iz susjedne BiH, koji na taj način „povećavaju“ natalitet tog područja – kaže Pokos.

No pitanje je imaju li i Imotski i Zmijavci pozitivan prirast zbog fiktivnog prijavljivanja stanovnika? U okolici Rijeke više rođenih nego umrlih od 2011. do 2016. imali su Kastav, Omišalj i Viškovo, ističe Pokos. U općini Viškovo, u koju su se doseljavali i ljudi iz BiH, posljednjih 20-ak godina stanovništvo se udvostručilo, izdvajaju četvrtinu proračuna za djecu i mlade i mnogi mladi iz Rijeke zbog povoljnijih cijena kvadrata skrasili su se u njemu. Viškovo slovi kao općina s najviše obrtnika i poduzeća na riječkom području, a vrtići, brojni školski i sportski programi, produženi boravak, užine u školi, udžbenici, stipendije, javni prijevoz financirani su ili većim dijelom sufinancirani. Za razliku od okolice Zagreba, Rijeke i Splita, u blizini Osijeka nema nijednog grada ili općine s pozitivnim prirodnim prirastom, napominje Pokos. Ni Zagreb od 2011. do 2016. nije prema Pokosovoj analizi imao pozitivan prirodni prirast iako, za razliku od Splita, puno više ulaže u djecu. No Zagreb ipak demografski dobro stoji i nakon Međimurske županije na drugom je mjestu po vitalnom indeksu (broj živorođenih na 100 umrlih). Posljednjih šest godina na 100 umrlih u Zagrebu je bilo 97,8 živorođenih, izračunao je Pokos. Lani je, primjerice, u Zagrebu rođeno 8120 djece, a umrlo je 8528 ljudi.

Sirota Slavonija

U Međimurskoj županiji koja od svih županija ima najbolji vitalni indeks (99,2 živorođena na 100 umrlih) pozitivan prirodni prirast imaju općine Mala Subotica, Nedelišće, Orehovica, Pribislavec u kojima, kaže Pokos, živi relativno velik broj Roma koji su velikim dijelom utjecali i na pozitivan prirodni prirast gradova Čakovca i Murskog Središća, ali i općine Petrijanec u Varaždinskoj županiji. Čakovec je, među ostalim, poznat kao grad kvalitetnih vrtića i dobrog obrazovanja za djecu, a i Mursko Središće izdvaja značajna sredstva za djecu, od sufinanciranja vrtića, sufinanciranje izleta i maturalnih putovanja do besplatnih udžbenika i bilježnica.

– Izuzetno nepovoljno je što istočno od zagrebačkog prstena više rođenih od umrlih ima tek pet općina: Andrijaševci, Sikirevci, Strizivojna, Voćin i Vođinci. Zanimljiv je slučaj općine Voćin u Virovitičko-podravskoj županiji koja prirodni prirast bilježi zbog Hrvata doseljenih s Kosova 90-ih godina prošlog stoljeća. Zbog istog razloga i susjedna općina Đulovac u Požeško-slavonskoj županiji ima jednak broj rođenih i umrlih u šest godina. Ako se isključe okolice Zadra, Šibenika (općina Bilice) i Splita, još je nepovoljnije što na području južno od Velike Gorice pa sve do Imotskog i Zmijavaca sve općine i gradovi bilježe pad – kaže Pokos.

U ovom desetljeću Hrvatska se suočava s dosad nezabilježenim prirodnim padom stanovništva pa je, kaže Pokos, od 2011. do 2016. zabilježeno 72.188 više umrlih nego rođenih što je posljedica dugotrajnog smanjenja nataliteta, nekoliko jakih iseljeničkih valova i intenzivnog procesa starenja.

Kad se tome pridoda da je prema procjenama demografa Hrvatska zbog iseljavanja izgubila od 2011. do 2016. oko 200.000 ljudi, stanje je alarmantno. U razdoblju od 2011. do kraja 2016. sve su županije imale prirodni pad stanovništva, zaključuje Pokos, no među njima postoje znatne razlike pa je relativno najpovoljnije stanje u Međimurskoj županiji, Zagrebu, Dubrovačko-neretvanskoj, Splitsko-dalmatinskoj i Zadarskoj županiji.