Zabrinjavajući podaci

Iz regije u 25 godina otišlo 20 milijuna ljudi

Foto: Goran Kovačić/PIXSELL, ilustracija
19.07.2017.
u 22:09

Srednjoročne perspektive rasta i dalje su skromne, a neizvjesnost velika, upozorava Poul Thomsen, direktor MMF-a za Europu

Negativna demografska kretanja i manjak stručne radne snage predstavljat će sve ozbiljniji problem za sve europske tranzicijske zemlje.

Izuzev Turske, regija se brzo osipa, ustvrdio je Poul Thomsen, direktor MMF-a za Europu na nedavnoj konferenciji MMF-a i HNB-a u Dubrovniku. Taj ekonomist iz Danske punih 35 godina radi za MMF, a slovi kao odličan poznavatelj prilika u srednjoj i istočnoj Europi gdje je radio kao šef misije za Rusiju, Srbiju, Sloveniju, Makedoniju, Rumunjsku i Poljsku.

Posljednjih 25 godina jugoistok Europe napustilo je 20 milijuna ljudi, odnosno 5,5 posto populacije, no snažna emigracija nastavlja se i dalje, posebno mladih i obrazovanih. Da nije bilo odljeva kadrova, Thomsen podsjeća da bi BDP regije u prosjeku bio 7 posto veći nego što je danas. MMF je stoga i organizirao konferenciju u Hrvatskoj da bi potaknuo vlade da učine preokret u načinu upravljanja i institucijama, jer će to biti jedan od važnih koraka za zadržavanje stručnih i mladih ljudi kod kuće. Prema istraživanjima MMF-a, potencijalni rast u regiji upola je niži nego što je bio uoči krize 2008. godine, što će usporiti približavanje razvijenim zapadnim državama.

– Vanjska ekonomska situacija više neće biti poticajna kao što je bila do 2008. godine. Srednjoročne perspektive rasta i dalje su skromne, a neizvjesnost visoka. Za regiju je od vitalnog značaja i to što će potencijalni rast u eurozoni, glavnom trgovinskom partneru u regiji, biti za petinu niži od rasta koji je ostvaren prije krize, istaknuo je Thomsen. Šef MMF-a za Europu također upozorava da vanjsko-političko okruženje može biti manje povoljno, pogotovo za zemlje koje još nisu pristupile EU, a na regiju će se preliti i politička previranja koja “šire strah i anksioznost” i to ne samo u SAD-u i Velikoj Britaniji, nego i drugdje.

– Na početku tranzicije ljudi su imali strast za promjenom i reformama. Danas je atmosfera posve drukčija. Unutar Europske unije raste pritisak između nekih novih članova s jedne strane i Europske komisije i starijih članova na drugoj strani – rekao je danski ekonomist koji je smatrao potrebnim istaknuti kako je neovisnost središnje banke jedno od područja gdje je regija postigla znatan napredak. Kad bi se neovisnost središnje banke dovela u pitanje, bilo bi to veliko nazadovanje.

Komentara 24

TO
tomisl
22:26 19.07.2017.

Manje politike , Bosanci,Hrvati , Srbi i ostali , a vise rada i reda pa ce svima biti bolje.

Avatar anticenzura
anticenzura
22:36 19.07.2017.

O ovome su Svicarci pisali prije 20-ak godina. Njihovi ekonomisti non stop prave analize u Europi i svijetu i promatraju uzroke problematicnih zona gdje vlada siromastvo u svijetu. I rekli su da ce periferija Europe osiromasiti radi shengena i takoko je i bilo. Problem je sto u ovim drzavama ljudi masovno napustaju zemlju, svi im odlaze, a nitko im ne dolazi. A jos veci problem je sto svi imaju teske bandite i korumpirane politikante na Vlasti, neobrazovani i nesposobni sljam iz najnizega sloja drustva, pa gradjani bjeze od njih kao opareni. Tu da je staviti, Norvedjane, Svedjane ili Svicarce na Vlast gradjanima, oni bi uredili zemlje da bi svi tu dolazili, a ne obrnto. Za ove katastrofalne zemlje sto nikako ne napreduju i tlace svoje gradjane, medjunarodna zajednica treba uvesti posebne zakone, Ili im dodijeliti strucne ljude koji ce im staviti zemlje na mjesto, i koje ce debelo platiti, ili im ponistiti drzave i staviti ih pod neciji protektorat dok se ne opamete.

DO
doktorica
22:34 19.07.2017.

glavno da nam ne iseljavaju uhljebi na državnoj plaći,to nam je sada vitalno

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije