sastoji se od 10 izložbenih cjelina

Otvoren jedinstven muzej kavate: Izložena je i kravata otporna na metke,a jednu je izradio dizajner Lady Gage

Foto: Davorin Višnjić/Pixsell
storyeditor/2024-06-26/PXL_260624_116705865.jpg
Foto: Davorin Višnjić/Pixsell
storyeditor/2024-06-26/PXL_260624_116705852.jpg
Foto: Davorin Višnjić/Pixsell
storyeditor/2024-06-26/PXL_260624_116705926.jpg
Foto: Davorin Višnjić/Pixsell
storyeditor/2024-06-26/PXL_260624_116705867.jpg
02.07.2024.
u 21:15
Muzej, koji se prostire na oko 130 četvornih metara radi cijeli tjedan, svih sedam dana, od 10 do 20 sati. Cijena ulaznice je osam eura, a pet za studente i učenike, dok djeca do sedam godina mogu ući besplatno.
Pogledaj originalni članak

Ideja da hrvatsko porijeklo kravate učinimo još poznatijim u svijetu javila se prije četiri-pet godina. Krenulo je od dizajniranja logotipa ZG, gdje su ta dva slova formirana u obliku kravate, pa smo razmišljali napraviti suvenirnicu koja bi bila posvećena isključivo kravati. Sjedili smo na kavi moj brat Sven, prijatelj Darko Dovedan i ja, razgovarali o suvenirnici, kad je Darko rekao: "Super je suvenirnica, ali mogli bismo dodati i neki kratki video koji bi turisti mogli pogledati, a možda bismo mogli napraviti i – muzej."

Tako je krenulo, da ponudimo turistima nešto što je primjereno da Zagreb ima, opisao nam je Igor Mladinović začetak plana o otvaranju Cravaticum boutique muzeja kravate, otvorenog ovog tjedna u Tomićevoj 5 u Zagrebu. Jedinstveni je to muzej u svijetu posvećen odjevnom predmetu poniklom s tla Hrvatske. Za to su zaslužni hrvatski vojnici koji su u vrijeme Tridesetgodišnjeg rata od 1618. do 1648. oko vrata vezali kravatni čvor.

Rubac vezan u čvor završio je i u Versaillesu na dvoru Luja XIV. koji ga je također svezao oko vrata, a za njim su se, kako to već biva, ponijeli i dvorjani. Navodno je zaposlio i svog osobnog "kravatara". Novi modni dodatak proširio se i po ostalim kraljevskim dvorovima, poput belgijskog, te u Nizozemsku i Veliku Britaniju. Jedan od najpoznatiji načina vezivanja postao je jednostavni i dvostruki "windsorski čvor" koji je popularizirao vojvoda od Windsora. Mladinović, kao poduzetan čovjek, htio je da priča o kravati dobije novi okrajak.

POVEZANI ČLANCI:

nekada zapošljavale 35.000 ljudi

Karlovački muzej zaboravljenih tvornica: Desetak najvećih autobusa svako je jutro dovozilo radnike

Najveća tvornica u Karlovcu bila je SOUR Jugoturbina – poduzeće za proizvodnju parnih i plinskih turbina, dizelskih motora i energetske opreme, osnovana inicijativom vojnih vlasti 1949. u Karlovcu pod nazivom Tvornica turbina Edvard Kardelj, za potrebe ratne i trgovačke mornarice. U zlatno vrijeme zapošljavala je 11.800 ljudi, od čega je 6000 bilo radnika u pogonima

– Pridružili su nam se i Marko Huljak i Filip Filković Philatz, a u realizaciji projekta pomogli su nam i drugi prijatelji. Karmen Mikuš je, na primjer, osmislila interijer i vizualni koncept, a Vinko Čuljak radio je dizajn. Realizacija je bila ekspresna za muzej koji kreće od nule. U manje od dva mjeseca od praznog prostora bez ijednog izloška napravili smo muzej s desetak impresivnih izložaka i još bezbroj drugih informacija. Uspjeli smo nešto što je bilo na granici nemogućeg, pogotovo kad znamo kako je danas teško pronaći zidare, stolare i druge majstore. Osim toga, nije lako kad radite muzej o nečemu što svi znaju. Kravatu je svatko vidio, ima ih tata, djed, brat...

Svatko je vidio na stotine kravata u životu, pa što onda novo pokazati, a da to ne bude galerija kravata koje nikog živog ne zanimaju? Rekli smo: "Hajdemo o kravati govoriti na zanimljiv, zabavan, interaktivan i instagramičan način, da ljudi požele fotografirati i podijeliti s prijateljima. Danas, ako nekome želite prenijeti neko znanje, morate ga ujedno i zabaviti, pogotovo mlade TikTok generacije koje uče kroz zabavu. Zato smo i htjeli napraviti zabavan i vizualno atraktivan muzej u kojem će ljudi nešto i naučiti. Cilj je da iz našeg muzeja turisti izađu sretni i pametniji. Eto, prvog dana došli su nam i Amerikanci, Francuzi i Šveđani, i svi su bili oduševljeni – napominje Mladinović.

FOTOGALERIJA Tri nova mosta u Zagrebu: Tomašević potvrdio gdje će se graditi

Foto: Grad Zagreb
Foto: Igor Kralj/PIXSELL
Zagreb: Pogled iz zraka tijekom noći na Hendrixov, Savski i Jadranski most

Konceptualno je muzej zamišljen da ispriča priču o kravati kroz deset izložbenih cjelina. Uz kravate iz 19. stoljeća Mladinović izdvaja dio postava za koji je zaslužan dizajner Juraj Zigman, koji je dizajnirao za Lady Gagu, Duu Lipu i druge svjetske zvijezde. – Odlučio je potpuno besplatno napraviti kravatu za naš muzej. Njegov zid je impresivan. Jedna tvrtka iz Bangkoka, koja proizvodi sakoe i košulje otporne na metke, izradila nam je i poslala, isto tako besplatno, kravatu otpornu na metke, jedinu u svijetu. Jedno mjesto u muzeju nazvali smo hram kravate, s ogledalima, u kojem zaronite u beskonačni svijet kravate – dodaje.

Iako se o kravati kao hrvatskoj inovaciji govori već duže vrijeme, još uvijek, kaže, ima ljudi koji ne znaju za njezino porijeklo. – Ne samo strani nego i domaći gosti iznenade se kad čuju da je kravata nastala u Hrvatskoj. No, to je više možda problem školstva. Očekujemo da će nam u muzej dolaziti i učenici. Jako puno ljudi ne zna da je kravata iz 17. stoljeća potekla iz Hrvatske. To je naša misija – brendiranje destinacije.

POVEZANI ČLANCI:

Muzej je samo mali alat za brending Zagreba i Hrvatske kao domovine kravate. To nije muzej nekog razdoblja u slikarstvu ili slično, nego muzej koji brendira destinaciju, i koji bi trebao postati dio identiteta ovog grada – napominje Mladinović. Na otvorenje muzeja bio je i predsjednik Zoran Milanović koji je darovao jednu svoju kravatu. – Polažemo legitimno pravo na autorstvo i na povijesno vlasništvo tog jednog malog, ali toliko važnog modnog, odjevnog detalja koji se veže u stotine čvorova ili barem u desetke – rekao je Milanović.

Prestižna enciklopedija Britannica navodi da je kravata naziv za vratnu maramu koju su nosili hrvatski vojnici u službi francuske vojske za vrijeme vladavine Luja XIV. Riječ cravate iskrivljena je francuska riječ za "hrvatski". Izraz se proširio na bilo koju vrstu marame koju oko vrata nosi muškarac. Wikipedia na engleskom ističe da su tijekom vladavine Luja XIV. hrvatski plaćenici 1660. nosili kravate i da je taj "tradicionalni hrvatski vojnički komplet" pobudio znatiželju Parižana. Piše i da se dubrovačkom pjesniku Ivanu Gunduliću pripisivao izum kravate, zbog portreta koji visi u Kneževu dvoru u Dubrovniku. Piše i da Hrvatska 18. listopada obilježava Dan kravate.

FOTOGALERIJA Jeste li ih posjetili? Ovo je 10 najboljih povijesnih znamenitosti na hrvatskoj obali!

Foto: shutterstock
Foto: shutterstock
Foto: shutterstock
Foto: shutterstock
Foto: shutterstock
Foto: Dino Stanin/PixSell
Zadarski Forum i crkva sv. Donata
Foto: shutterstock
Foto: shutterstock
Foto: Zvonimir Barisin/PIXSELL
Solin: Borbe gladijatora u Salonitanskom Amfiteatru
Foto: shutterstock
Foto: Grgo Jelavic/PIXSELL
Stonske zidine su jedan od najvećih srednjovjekovnih fortifikacijsko-urbanistickih pothvata
Foto: shutterstock

INOVATOR I PODUZETNIK

Jedni ga obožavaju, drugi 'hejtaju', no što o Mati Rimcu kažu stručnjaci: 'Ako si dobio javni novac, moraš polagati račune i točka'

Rimac je napravio električne automobile Nevera, Concept_One i Concept_Two kojima je privukao pažnju i svjetske javnosti posebice nakon kupnje tvornice slavnih luksuznih automobila Bugatti. Njegov pogon u Svetoj Nedelji posjetila je i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, a EU je podupro Rimčeve projekte s 180 milijuna eura. Iako kritičari tvrde da je to bačen novac, Rimac je bio jedini u Hrvatskoj koji je zanimao EK da ga podrži tolikim iznosom

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.