Bez kojeg Hrvata ne bi bio moguć odlazak u svemir? Koji hrvatski izum se zbog svoje važnosti nalazio na kanadskoj novčanici od 5 dolara? Kako se zove Hrvat koji je zaslužan za modernu eksploataciju nafte, a na temelju njegovih ideja proslavio se Ferdinand von Zeppelin?
Priče o 32 čarobna uma
Odgovor na ta, ali i mnoga druga pitanja, poput povezanosti hrvatske s pariškom umjetničkom scenom, važne uloge hrvatskih filozofa, umjetnika i književnika, ali i važnosti hrvatskih izuma bez kojih moderan život ne bi bio zamisliv, donosi velika Večernjakova izložba “Hrvatska svijetu” koja je od danas otvorena u zagrebačkom Meštrovićevu paviljonu, od nosno Domu hrvatskih likovnih umjetnika.
– Ovo je doista dostojno finale projekta koji je u 2020. pokrenuo Večernji list pod imenom “Hrvati koji su mijenjali svijet”. Prvo smo, tijekom prošle godine, u novinama objavili priče o 12 velikana, a potom su ti materijali ukoričeni u veliku knjigu “Hrvati koji su mijenjali svijet”. Sada na izložbi predstavljamo čudesne priče o 38 izvanserijskih umova koji su uistinu promijenili svijet – rekao je glavni urednik Večernjeg lista i autor izložbe Dražen Klarić na jučerašnjem predstavljanju impresivnog postava koji broji oko 1500 eksponata.
VIDEO: Pogledajte kako izgleda Večernjakova izložba 'Hrvatska svijetu'
Večernji je list, naime, ovom izložbom htio odati počast svim onim velikanima, istaknutim znanstvenicima, izumiteljima, književnicima, umjetnicima i istraživačima hrvatskog podrijetla koji su u nasljeđe svijetu ostavili svoje izume, knjige, umjetnička djela, pronalaske i znanje. Nažalost, mnogima su njihova imena nepoznata i upravo je želja da se to promijeni cilj ove izložbe koja se može posjetiti svakog dana, od ponedjeljka do petka, od 9 do 21 sat, i to sve do 15. svibnja. Iako se prema prvotnoj zamisli trebala održati prošle godine, odgođena je zbog pandemije, no sada se otvorila uz sve epidemiološke mjere, i to, znakovito, u godini kada se obilježava 30 godina hrvatske neovisnosti te 50 godina od Hrvatskog proljeća.
– Ovu bi izložbu trebali pogledati svi jer otvara cijeli jedan svijet koji smo pomalo zaboravili ili ga nismo dovoljno vrednovali. Mi smo se tih velikana odlučili prisjetiti razbijajući stereotipe, ali i izbjegavajući mitomaniju kojoj su sklona i društva bez bogate prošlosti i ona najnaprednija – ističe Klarić te objašnjava kako su na izložbi uključeni i oni velikani koji su rođeni u Hrvatskoj, ali su djelovali izvan nje ostavši povezani s domovinom, kao i oni koji su Hrvatsku izabrali za svoje djelovanje.
VIDEO: Klarić: Unutar hrvatskog nacionalnog identiteta postojali su izvanserijski umovi koji su mijenjali svijet
Također, na izložbi su predstavljeni velikani iz različitih područja, ali i različitih vremenskih epoha što pokazuje hrvatsku svestranost kroz povijest. Koji će velikani i na koji način na izložbi biti prezentirani, posljednjih je mjeseci odlučivala kustosica izložbe, doktorica znanosti Anita Ruso koja je u konačnici i više nego zadovoljna.
– Ovo je zasigurno jedna od najvećih izložbi o hrvatskim postignućima od proglašavanja hrvatske neovisnosti. Ima oko 1500 eksponata koji su u Meštrovićev paviljon stigli iz cijele Hrvatske, a imamo više od 40 posuđivača što je uistinu velika brojka. Svatko tko danas te u narednim danima i mjesecima dođe u Meštrovićev paviljon, moći će vidjeti najraznolikije eksponate, umjetnička djela, slike, skulpture, izume, modele, makete te razni interaktivni sadržaj. Sve to stiglo nam je iz muzeja, galerija, arhiva, knjižnica, privatnih zbirki, ali i obrazovnih institucija. Moja je želja da posjetitelji ne požele otići iz ovog golemog kabineta čuda te da ih on uistinu ispuni ponosom i zanosom – kaže Anita Ruso te priznaje kako ni sama nije mislila da će se u sklopu izložbe uspjeti realizirati sve ono što u konačnici tamo vidimo.
Za produkcijski dio bila je zadužena Real Grupa s Krešimirom Renzom Prosolijem kao glavnim te Damirom Kanaetom kao izvršnim producentom izložbe.
– Ovo je bio jako veliki pothvat. Osobno se ne sjećam da je netko kod nas realizirao nešto tako veliko, ambiciozno i svestrano, no baš smo zato u konačnici još zadovoljniji postignutim i možemo se samo nadati da će to od danas početi prepoznavati i posjetitelji – rekao nam je Kanaet na predstavljanju izložbe javnosti te dodao da je jedna od glavnih prednosti izložbe “Hrvatska svijetu” što su u njezinoj realizaciji sudjelovali brojni suradnici i stručnjaci. Uz Večernji list i Real Grupu, na izložbi su radili i Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu te Hrvatsko društvo likovnih umjetnika.
Velike ideje s malog prostora
– Izložba je nadmašila sva naša očekivanja i mislim da ima velik značaj te da bi je trebali pogledati baš svi. Manji narodi, naime, često imaju “problema s pamćenjem” te i sami zaborave koliki je njihov potencijal. Mi imamo dugu i bogatu povijest tijekom koje smo bili povezani s europskom i svjetskom kulturom te stoga ne treba čuditi što su se velike ideje širile i s ovog malog prostora – rekao nam je tijekom jučerašnjeg razgledavanja izložbe Tomislav Buntak, dekan Akademije te predsjednik HDLU, koji je od samog početka priprema uključen u razvoj izložbe. Dodaje da je riječ o izložbi koja je zbog svog specifičnog postava te interaktivnosti idealna za predstavljanje Hrvatske u svijetu.
– Osobno sam vezan uz kulturu i umjetnost te mi je stoga upravo taj dio najzanimljiviji na izložbi, no ona se ističe baš po tome što spaja različite velikane i područja u kojima su se istaknuli, pa se može vidjeti čitav niz pronalazaka. Također, treba istaknuti vremensku dimenziju izložbe jer prikazuje i suvremene izume, strojeve i aparate koji nisu direktno vezani uz velikane, ali danas ne bi postojali bez njih – kaže Buntak. Jučerašnjem su otvorenju izložbe, koje je bilo organizirano u čak pet ciklusa, nazočili i članovi akademske zajednice, umjetnici te predstavnici kulturno-umjetničkih institucija kao i partneri izložbe. Svi su zaključili da je riječ o jedinstvenom i respektabilnom projektu.
– Čak je i biskup Josip Juraj Strossmayer, kada je formirao HAZU, zastupao ideju da naša kultura čini naš identitet te da nas čini prepoznatljivima u Europi i svijetu. Upravo je na tragu toga nastala i ova izložba – istaknuo je Frano Parać, potpredsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, dok je naš poznati političar, pravnik i muzeolog Božidar Biškupić zaključio da se izložba bavi veoma važnom temom.
– Mnogi od nas ne znaju dovoljno o našim velikanima koji su mijenjali svijet i zato je ovo odličan potez Večernjeg lista. Izložba je sjajna! Veoma je informativna i edukativna te je bogata i jako je dobro postavljena – smatra Biškupić.
Najbolje mi je kad vidim teme iz SVJETA= modnosi se jako često svjet je za nas Srbija ! ništa protiv naravno .. Dal.i ovo brijedi i za taj svjet koji nas čpozna koji je naše susjedstvo i srodstvo dijelomično . treba putovati svijetom da svima pokaže tko smo. Najvažnije je ipak Srbima da se to sredi da nas upoznaju ma tko smo !!! Zna se !