Ove godine nagrađena čak 33 proizvodača ove zaštićene delicije

Kuća baranjskog kulena u Branjin Vrhu, prigradskom naselju Belog Manastira, bila je domaćin nedavno održanog prvog Festivala kulena koji je organizirala Turistička zajednica Baranje. Jedinstven dom ove baranjske delicije savršeno je mjesto za takav festival, obzirom da je riječ o mjestu proizvodnje, okupljanja i izobrazbe malih proizvođača kulena. Kuća baranjskog kulena uređena je i otvorena prije tri godine, u nju je uloženo tadašnjih 12,5 milijuna kuna, od čega 10,5 milijuna kuna iz EU fondova i od tada je to mjesto na kojem proizvođači ove suhomestane delicije koja se u Baranji spravlja od 19. stoljeća, predano, na temeljima čuvane tradicije predaka, proizvode sve popularniji kulen koji su u sklopu Festivala kulena ponudili brojnim gostima i uzvanicima. U sklopu festivala dodijeljene su i nagrade Drugog nacionalnog ocjenjivanja kulena. Ocjenjivačku komisija činili su stručnjaci na tom području; prof.dr.sc. Goran Kušec, prof.dr.sc. Krešimir Mastanjević, Miodrag Komlenić, Matej Perkušić i Vlado Ćorić. Nagrađena su čak 33 proizvođača koji su dobili 13 zlata i 18 srebra, a glavni laureati ovogodišnjeg ocjenjivanja bili su viceprvak Mato Petričević i njegova firma PP BZ Babogredski Feniks, dok je šampionsku nagradu osvojio Stanko Josipović iz Koritne i njegov obrt Euro-farm.

– Naša udruga posvećena je proizvodnji i promociji kulena više od petnaest godina. Zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla za baranjski kulen bio je jedan od prvih projekata zaštite hrvatskih proizvoda u EU pa su podršku tom projektu pružili i EBRD i FAO. Posebno sam ponosan jer su svi članovi Udruge koji su certificirani za proizvodnju baranjskog kulena i koriste oznaku Zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla; OPG Šarošković, OPG Stanković, OPG Stojković, Domaći kulen Matijević, OPG Zuber i Belje plus, na ovom ocjenjivanju osvojili zlatnu medalju. Time su pozicionirali Baranju u središte proizvodnje vrhunskog kulena u Hrvatskoj' - istaknuo je Miodrag Komlenić, predsjednik udruge proizvođača kulena - Baranjski kulen i direktor PC Baranjke Belje ne krijući oduševljenje izvrsnim rezultatima baranjskih kulenara na 2. nacionalnom ocjenjivanju kulena.

VEZANI ČLANCI: 

Po čemu je Baranjski kulen toliko poseban? Delicija koja se u Baranji proizvodi još od 19. stoljeća, posebno je pripremljen suhomesnati proizvod za kojeg se recepti prenose s generacije na generaciju. Standardno baranjski kulen se proizvodi u devet koraka i s pomno odabranim namirnicama - najbolji komadi svinjskog mesa, miješaju se s posebnim kombinacijama začina među kojima dominiraju crvena paprika i papar koji su ujedno i zaslužni za njegovu specifičnu aromu. Od najboljeg komada mesa pa do baranjskog kulena treba proći nekoliko faza u kojima se i dalje čuva tradicija. Kako to izgleda pokazao je kulenar Dejan Šarošković, član udruge Baranjski kulen s pogonom za preradu mesa i pušnicom koja se nalazi u Kući baranjskog kulena, objašnjavajući kako izgleda postupak proizvodnje. Od pripreme nadjeva po starom obiteljskom receptu, preko punjenja u prirodni ovitak (katicu), pa sve do dimljenja i sazrijevanja. Važno je napomenuti kako je svaki baranjski kulen zapravo ručni rad, a unutrašnjost mu sve češće nalikuje cvijetu. U Baranji ga često režu na polovice kako bi se lakše odvojio od ovitka.

Kako ga sljubiti s vinima? Na ovo pitanje odgovorili su Damir Zrno, enolog i sommelier i Tomislav Panenić, direktor udruge Graševina Croatica na radionici Sljubljivanja kulena i vina, za koju se tražilo mjesto više. Iako je riječ o prvom Festivalu kulena u organizaciji Turističke zajednice Baranje, interes za ovu manifestaciju pokazali su mnogi. U Branjin Vrh tako su stigli brojni domaći znatiželjnici želeći kušati kulene svojih sugrađana, gastroljupci iz cijele Hrvatske, ali i političari koji vide veliki potencijal u ovom festivalu. Festival su obišli zastupnici u EU parlamentu Tomislav Sokol i Karlo Ressler, troje hrvatskih zastupnika Goran Ivanović, koji je ujedno bio i izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora, Nataša Tramišak i Marijana Petir, predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora. Na okrugom stolu sudjelovao je i Tugomir Majdak, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva i izaslanik predsjednika Vlade RH, ali i gradonačelnik Belog Manastira Tomislav Rob koji je istaknuo namjeru Gradske uprave Belog Manastira da Festival kulena učini tradicionalnim festivalskim događanjem koje će ljubiteljima domaćih suhomesnatih proizvoda dati razlog za dolaskom u Baranju i Beli Manastir.

- Komunikacijska platforma Osječko-baranjske županije je: Na istoku je Hedonizam, što znači sljubljivanje hrane, vina i događaja, čemu upravo kulen može dati značajan doprinos. Poruka kulenarima je jednostavna – udružite se čak i ako se ne morate udruživati i tako razvijajte sve dijelove proizvodnog lanca, budite inovativni u promidžbi i prodaji, a svoj proizvod učinite konkurentnim i prepoznatljivim – poručila je Ivana Jurić, direktorica TZ Osječko-baranjske županije. Kako bi upoznali Baranju, svakako treba zaviriti i u brojne kušaonice vina i kulena, a jedna od lokacija je u Zmajevcu gdje je i mladi vinar Ivan Gerštmajer s podrumom i kušaonicom koja priča više stoljetnu priču o obiteljskom nasljeđu i predanom radu u vinogradu. Njegov, kao i ostali podrumi u Zmajevcu su jedinstveni - takozvani gatori, podrumi ukopani u zemlju te ozidani ciglama. U ovom selu su gatori vinski podrumi, ali i posebno dizajnirane kućice za odmor. U samom centru nalazi se kuća za odmor Ondine, s podrumom ukopanim u zemlju i katom preuređenim u divan apartman, a na ulazu u Zmajevac, Oaza mira koja je spoj nekoliko kućica s gatorimama i mjestom na kojem se može prespavati. Kad ste u Baranji znajte da ćete kušati okuse koji su jedinstveni - neki će vas vratiti u prošlost poput fiš paprikaša Baranjske kuće u Karancu, jedinstvene i po Ulici zaboravljenog vremena na kojoj se pričaju priče o prošlosti koje oživljene žive za budućnost.