Pad tečaja i niske kamate istopili štednju građana, hrabriji se vraćaju fondovima

Niske kamatne stope i jačanje kune u odnosu na euro počeli su topiti štednju banaka. Ova je godina prva nakon krize u kojoj je došlo do osjetnijeg smanjenja depozita stanovništva. Krajem travnja, u odnosu na isti mjesec prošle godine, na računima građana istopilo se gotovo dvije milijarde kuna štednje.

Ljudi ne povlače novac iz banaka, nego je njezino smanjenje uglavnom posljedica slabljenja eura u odnosu na domaću valutu, smanjenog pripisa kamata, ali i opreznog usmjeravanja kapitala prema burzama.

Hrvatska kao i sve druge europske zemlje prolazi razdoblje povijesno najjeftinijeg kapitala, što je za one koji uzimaju kredite iznimno sretno razdoblje jer cijena novca pada – prema tvrdnjama središnje banke dobra se poduzeća i u Hrvatskoj mogu zadužitu uz kamatu između 2 i 3 posto – no zato se topi imovina bogatijeg sloja. Od početka 2008. godine štednja građana narasla je za približno 40 milijardi i dogurala je na 163 milijarde kuna te je postojano rasla sve do ove godine. Sad se četiri mjeseca uzastopno bilježi njezin pad, pogotovo kod oročenih iznosa, jer ljudi više nemaju motivacije da oročuju sredstva na dulji rok. Kunska štednja, oročena na godinu dana, donosi kamatu od jedan od 1,4 posto, dok je jednogodišnje eursko zaduženje oko 0,70 posto.

Ukupni su depoziti i dalje u plusu, pa nadležni nisu zabrinuti zbog novih trendova.

– Krajem travnja depozitni novac iznosio je 48 milijardi kuna, čime je na mjesečnoj razini povećan za 218 milijuna kuna (0,5%), dok je na godišnjoj razini zabilježio rast za 5,5 mlrd. kuna (12,8%). Nastavak sklonosti stanovništva držanju likvidne financijske imovine na tekućim i transakcijskim računima dijelom je rezultat pada kamatnih stopa banaka na depozite te uvođenja poreza na dohodak od kamata, objašnjavaju analitičari Raiffeisen banke. Kamate na štednju oporezuju se s 12 posto uvećanih za pripadajući prirez, a porez obračunavaju banke prilikom isplate. Iztok Likar, analitičar HRportfelia, navodi da se topi strah od burzi i ljudi se vraćaju investicijskim fondovima.

– Ulagači biraju konzervativnije fondove, oprezniji su s dioničkima – kaže Likar. Do burzovnog sloma 2008. godine rijetki su novac polagali u obvezničke fondove, no danas je to pravilo. Unatrag godinu dana prinos najlošijeg obvezničkog fonda iznosio je 2,65 posto, što je iznad svih ponuđenih kamata na jednogodišnje oročenje. Najbolji takav fond zaradio je ulagačima 5,86 posto. No zato su prinosi mješovitih fondova šaroliki i bili su u rasponu od 4,5 posto gubitaka do zarade od 8%.