Pao je broj katolika, pravoslavaca i muslimana, a porastao broj ateista i agnostika

Po nacionalnoj strukturi u Hrvatskoj porastao je broj Hrvata i pao broj Srba, dok je smanjen broj vjernika, uključujući katolike i pravoslavce i porastao broj ateista, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) koji je objavio novi set podataka popisa stanovništva za 2021.

Od posljednjeg popisa broj katolika u Hrvatskoj pao je s 86,28% na 78,97% te se katolicima u Hrvatskoj izjašnjava 3,057.735 stanovnika. Deklariranih katolika 2011. imali smo 3,697.143, dakle sada ih je 639.408 manje.

Pravoslavaca je 3,32 posto u odnosu na ranijih 4,44 posto. Muslimana je 1,32 posto u odnosu na ranijih 1,47 posto.

Udio nevjernika/ateista u Hrvatskoj porastao je s 3,81% na 4,71% te ih je sada 182.188., dok se 1,72% osoba nije željelo izjasniti na pitanje o vjeri. 

U odnosu na prošli popis narastao je i udio agnostika s 0,86 na 1,68% te je agnostika u Hrvatskoj 64.961. 

Rezultati Popisa 2021. pokazuju da udio Hrvata u nacionalnoj strukturi stanovništva iznosi 91,63%, Srba 3,20%, Bošnjaka 0,62%, Roma 0,46%, Talijana 0,36% i Albanaca 0,36%, dok je udio ostalih pripadnika nacionalnih manjina pojedinačno manji od 0,30%. 

Popis iz 2011. pokazao je da je udio Hrvata u nacionalnoj strukturi stanovništva 90,42%, Srba 4,36%, Bošnjaka 0,73%, Talijana 0,42%, Albanaca 0,41%, Roma 0,40%, dok je udio ostalih pripadnika nacionalnih manjina pojedinačno bio manji od 0,40%.

Udio osoba koje su se u popisu 2021. regionalno izjasnile iznosi 0,33 posto, a osoba koje se nisu željele izjasniti iznosi 0,58 posto.

Od ukupno 3,871.833 stanovnika Hrvatske hrvatsko državljanstvo ima 3,842.318 građana (99,24%), od toga hrvatsko i drugo državljanstvo ima 109.352 građanina (2,82%). Broj građana s dvojnim državljanstvom time je porastao od prošlog popisa kada ih je bilo 84.885 (1,98%). Hrvatska ima 28.784 stanovnika sa stranim državljanstvom (0,74%) dok ih je 2011. imala 22.527 (0,53%). Bez državljanstva je 558 osoba (0,01%).