Mirovinska reforma

Pavić pod pritiskom sindikata pristaje na 27 posto dodataka za većinu u drugom stupu

Foto: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL
Marko Pavić
Foto: Luka Stanzl/PIXSELL
Marko Pavić
Foto: Davor Puklavec/PIXSELL
SSSH, Mladen Novosel
Foto: Borna Filić/PIXSELL
Krešimir Sever
25.09.2018.
u 06:54
Nakon vala napada, ministar pristaje na kompromise
Pogledaj originalni članak

Vlada je spremna izaći s kompromisnim prijedlogom, određeni vid kompromisa spremni smo učiniti. Cilj Vlade nije da ide u tu reformu na način da budemo oštri, već da nađemo način da naši umirovljenici imaju veće mirovine, rekao je ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić nakon što se u ponedjeljak susreo sa sindikatima.

Suočena s kritikama sa svih strana, Vlada danima odgađa službeni početak javne rasprave o promjeni mirovinskih zakona. Veliki kompromis prvo je postignut s koalicijskim partnerima i fondovskom industrijom jer bi se isplata 27% mirovinskog dodatka i bez vraćanja u prvi stup primijenila i na mirovine drugog stupa proporcionalno uplatama.

Simulacije koje su uključivale proporcionalnu isplatu dodatka pokazale su da će nakon takvog rješenja većina osiguranika drugog stupa vjerojatno zadržati mirovinu iz drugog stupa jer bi im to moglo biti povoljnije ili identično iznosu mirovine iz prvog stupa. Državi će se, prema simulaciji, uglavnom vraćati radnici s malim plaćama!

Bolesniji od drugih

Drugi stup nije bio tema jučerašnjeg razgovora ministra sa sindikatima, nego ranije produljenje radnog vijeka na 67 godina, penalizacija prijevremenih mirovina i općenito mirovinski status radnika s 40 i više godina staža. Sindikati ne pristaju da se u Hrvatskoj radi do 67 godina od 2031. godine, traže korak nazad od postojećeg rješenja po kojemu će se do 67 godina raditi od 2038. godine te žele povratak na radni staž od 65 godina dok se ne steknu uvjeti za dulji radni vijek.

Foto: Patrik Macek/PIXSELL
Andrej Plenković i Marko Pavić
Foto: Jurica Galoić/PIXSELL
Marko Pavić
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
Marko Pavić
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
Marko Pavić
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
Marko Pavić

Kao argument za rad do 65 sindikati ističu da je očekivano trajanje života u Hrvatskoj oko tri godine niže za muškarce, a oko dvije godine za žene u odnosu na prosjek EU, s tim da prosjek EU dižu razvijenije zapadne i sjeverne države članice. Poseban je problem zdravstveno stanje hrvatskih građana jer je očekivano trajanje zdravog života nakon 65. godine u Hrvatskoj dva puta kraće od prosjeka EU, odnosno u Hrvatskoj i muškarci i žene samo pet godina provedu u relativnom zdravlju nakon 65. godine, dok je na razini Europske unije to razdoblje oko deset godina.

U prilog spuštanja lopte na zemlju sindikati iznose i podatak da je kod nas zaposleno samo četiri od deset osoba u dobi od 55 do 64 godine, dok je u EU u toj dobi zaposleno šest od deset osoba. Hrvatske tvrtke zapošljavaju starije samo kad moraju te se i onih koji rade rješavaju čim steknu prve uvjete za mirovine. Takav su stav na neki način potvrdili i poslodavci koji su preko HUP-a poručili da će podržati prijedloge za destimulaciju prijevremene mirovine, ali smatraju da se dobna granica do 67 godina ne može primijeniti na sve vrste poslova i treba naći zakonsko rješenje koje omogućuje da na pojedinim radnim mjestima ta granica bude niža.

– Kao zakonski uvjet odlaska u starosnu mirovinu može se staviti i 80 ili više godina života, ali to ne znači da će ljudi doista do tada raditi. Jedno je propis, drugo su stvarne mogućnosti, imajući u vidu činjenicu da je starenje individualan proces, netko propada mentalno, netko fizički, netko oboje, a netko je u izvrsnoj formi do pozne starosti. Propis mora postavljati uvjete prema mogućnostima većine, a ne manjine, i to upravo zato što će svi koji ne postižu propisanu normu (dob) biti kažnjeni – ističu šefovi sindikalnih središnjica koji su oko ovog pitanja nastupili jedinstveno!

Što se tiče države, radne verzije beneficiranog staža navode 13 zanimanja s približno 5000 zaposlenih radnika gdje će se primjenjivati beneficirani radni staž. To su prije svega pojedina zanimanja vezana uz kontrolu u zračnim lukama, baletne plesače, operne soliste, ronioce, nastavnike padobranstva, pilote i slično. Povrh tih zanimanja, postoje još i 52 radna mjesta s oko 20.000 zaposlenih na kojima se za godinu rada dobiva dodatnih 2 do 6 mjeseci, ovisno o procijenjenoj težini mjesta. Najviše je među takvima profesionalnih vozača autobusa, tramvaja, teških kamiona i slično kojima će, primjerice, za 30 godina vozačkog staža računati 35 godina te će moći ranije u mirovinu.

Hoće razgovarati

Sindikati su i kod penalizacije pokušali obrnuti način razmišljanja te traže da se umjesto radnika kazni (penalizira) poslodavca (uključujući državu) koji radnika šalje u prijevremenu mirovinu. Obje su strane, i ministar i sindikati, jučer pokazali želju za kompromisom, no neovisno o početku razgovora, sindikalisti nastavljaju s pripremama za prosvjed koji bi se trebao organizirati u idućih mjesec dana.

Moguće je da je i ta prijetnja naglo potaknula resorno ministarstvo na nastavak razgovora pa je i rječnik ministra Pavića mekši nego što je bio prijašnjih tjedana.

Pogledajte “okršaj” Plenkovića i Bernardića u Saboru

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 26

KO
konoplja
07:41 25.09.2018.

Ako ima za braniteljske mirovine onda mora biti i za mirovine ljudi koji su radili 40 godina u uplaćivali si mirovine! Sve drugo je pljačka i prijevara Hrvata!

AE
Aedes2017
07:28 25.09.2018.

klaun ministar ...smiljuljaška maska plenkovićevog cirkusa !!!

WO
Woger
07:06 25.09.2018.

Kada ce se nesto napraviti zato sto je to dobro, a ne zato jer je "pod pritiskom", "politicka odluka koja se nepropituje", "direktiva EU"... Kada ce se nesto napraviti po misljenju kompetentne struke?