Sindikati su zaprijetili da će izvesti radnike na ulicu zbog ranijeg produljenja radnog vijeka na 67 godina i oštrijeg umanjenja prijevremenih mirovina! Na sastanku zatvorenom za medije, Ministarstvo rada i mirovinskog sustava predstavilo je jučer svoj prijedlog mirovinske reforme sindikatima i poslodavcima, no sindikati su nakon nepunih sat vremena razgovora napustili skup jer ih je, kažu, ministar stavio pred gotov čin.
Štite ljude s malim plaćama
Vlada predlaže da se do 2031. godine radni vijek povisi na 67 godina života i o tome, rečeno je sindikatima, nema pregovora, kao ni o iznosu penalizacije za prijevremeni odlazak u mirovinu. Umjesto 0,1 do 0,34 posto umanjenja za svaki mjesec ranijeg odlaska u mirovinu, od iduće bi godine umanjenje bilo isto za sve – 0,34 posto za mjesec, oko 4 posto za godinu i 20 posto za pet godina.
– Žao mi je što su sindikati nezadovoljni prijedlogom, ali zadovoljan sam što su ga podržali poslodavci – rekao je ministar Pavić nakon sastanka.
Na brifingu koji je kasnije pripremljen za medije, rečeno je da će javna rasprava službeno početi u utorak, i pred građane Vlada izlazi s većinom dosadašnjih prijedloga: radni će se vijek od iduće godine ženama povećavati za četiri mjeseca godišnje dok se 2027. ne izjednače s muškarcima, a od 2028. svima će se radni vijek povećavati za šest mjeseci godišnje dok 2031. godine ne dođemo do radnog vijeka do 67. godine. Automatski će se povećavati i dob za prijevremenu mirovinu na 62 godine, uz umanjenje od 4,08 posto mirovine po godini. Promjena zakona predviđa jače otvranje tržišta rada postojećim umirovljenicima koji će moći raditi do 20 sati tjedno uz zadržavanje mirovine. Novost je da će se za tri posto povećati najniža mirovina koju trenutačno prima oko 243.000 umirovljenika. To su ljudi koji su tijekom radnog vijeka zarađivali minimalnu plaću ili do 75 posto prosječne plaće te bi im mirovina bila bitno niža da nije uveden umirovljenički minimalac.
Kad je riječ o mirovinama koje će se isplaćivati iz drugog stupa, u javnu raspravu ide prijedlog da će 27 posto dodatka na mirovinu dobiti samo osobe koje se vrate u prvi stup, no u razgovorima s novinarima rečeno je da će Vlada istodobno pregovarati s mirovinskim fondovima i koalicijskim partnerima i o rješenju koje bi podrazumijevalo isplatu 27 posto dodatka i za osiguranike 2. stupa, bez uvjetovanja povratka u 1. stup. Zašto cijela priča nije objavljena prije nije rečeno, no u sklopu tih razgovora traži se rješenje za 300.000 osiguranika 2. stupa koji imaju male plaće, čije bi mirovine pale ispod zajamčenog minimalca čak i kad bi im se isplatilo 27 posto dodatka. Vlada je, čulo se, spremna prihvatiti rješenje koje će pokazati gdje naći 40 milijardi kuna, koliko će stajati isplata tog dodatka za osiguranike drugog stupa do 2040. godine, no Ministarstvo zasad ostaje pri svom prijedlogu da se isplata dodatka financira iz mirovinske štednje koju će umirovljenici drugog stupa vratiti u prvi stup. Do 2020. godine u mirovinu će otići oko tri tisuće žena osiguranica drugog stupa i njihova će mirovina biti u prosjeku 600 kuna manja ne dobiju li taj dodatak.
Inflacija, a ne formula
– U suglasju s fondovskom industrijom i koalicijskim partnerima gledamo kako najbolje naći ta sredstva da ih barem izjednačimo sa sadašnjim umirovljencima – rečeno je u Ministarstvu rada.
U javnoj raspravi neće se naći prijedlog HNS-a da se ljudima koji zadrže mirovinu drugog stupa kao odšteta isplati 20 posto njihove štednje, no potvrđeno je da se o prijedlogu i dalje razgovara, slično kao i o planu HDZ-a iz izbornog programa da ta isplata bude 10 posto. – Razgovori se svode na to kako osigurati 27 posto dodatka a da prijedlog bude financijski održiv – kazao je sugovornik iz Ministarstva. Buduće mirovine iz drugog stupa neće se usklađivati prema švicarskoj formuli nego prema stopi inflacije, što će, uvjeravaju, biti povoljnije za osiguranike. Također, tražit će se subvencije iz Europskog socijalnog fonda za tvrtke koje radnicima uplate treći stup.
Pogledajte i video: Pavić o mirovinskoj reformi
Kada je trebalo dočekati Hrvatsku reprezentaciju sa svjetskog prvenstva na dočeku se pojavili 300 000 tisuća ljudi. Kada su pokapali Oliver Dragojević tisuće ljudi je došlo da ga isprate. Kada treba prosvjedovati za bolje uvjete rade nula ljudi prosvjeduje. Dokazz da je u Hrvatskoj dobro, neka rade do sedamdesete godine života.