Peciva 's nogu' još su hit, no sve je manje domaćeg brašna

Kruh, peciva, kolači... lani su bili među tri top uvozna proizvoda u poljoprivredno-prehrambenom sektoru. Uvezli smo ih 68,9 tisuća tona za vrtoglavih 145,3 milijuna eura ili 1,1 milijardu kuna, a izvezli upola manje. No kako se domaća pekarska industrija zasad dobro prilagođava novim trendovima, pecivu “s nogu”, širenjem asortimana na “zdrave”, funkcionalne, bezglutenske i ine kruhove, snack proizvode, slastice, sendviče, salate, kavu s nogu, s kojima u korak idu i sve moderniji prodajni prostori i prezentacija, razgranata maloprodajna i veleprodajna mreže te izlazak najboljih na međunarodno tržište, rijetki se mogu požaliti kako im je lanjska poslovna godina bila loša.

Stigli Britanci, Poljaci...

Naviknutost na stalnu ponudu svježeg, mirisnog, hrskavog kruha i peciva, kojima su nas razmazili pekari i trgovci, lani je domaćoj pekarskoj industriji donijela 173,8 mil. kuna veće prihode nego godinu ranije. Ispada da i unatoč enormnom uvozu i demografskom padu raste prodaja kruha i peciva, na više od 62 kilograma po stanovniku, pa je grupacija uprihodovala 4,51 mlrd. kuna, 4% više nego 2017., dok je dobit od 140,5 mil. kuna 60% veća u odnosu na prijašnje razdoblje. Mlinar kojega je Mato Škojo od travnja ove godine manjinski vlasnik, nakon što je većinski udio prepustio britanskom investicijskom fondu Mid Europa, ne silazi s ljestvice najboljih. Lani je ostvario 656,8 mil. kuna ukupnih prihoda, 55 mil. kuna više nego godinu ranije, te za oko 60 mil. kuna veću dobit, odnosno 72,2 mil. kuna. Najveća maloprodajna pekarska mreža u jugoistočnoj Europi, s franšiznim trgovinama u 10 zemalja na tri kontinenta, više od 230 vlastitih maloprodajnih mjesta u četiri europske zemlje te veleprodajno poslovanje na 20-ak tržišta, i dalje posluje pod istim imenom, samo što je s Mid Europom dobio šansu da raste i u svjetskim okvirima.

– Nikada nisam patio od toga da moram biti doživotni predsjednik i vlasnik Mlinara, nego da Mlinar bude velika svjetska kompanija – kazao je Škojo nedavno za Večernji list ističući kako je “Mid Europa baš ono što je želio”.

Većinski udio u drugoplasiranom Pan-peku (65%) lani je pak u ožujku preuzeo poljski privatni fond Enterprise Fund VII, koji je u portfelj spremio i Podravkinu Studenu, omiški Studenac, Agrokorov Intersport... Prvo hrvatsko privatno pekarsko poduzeće osnovano 1992. lani je imalo 258 mil. kn prihoda, oko 17 mil. više nego 2017., te za oko 2 mil. kuna manju dobit (24,2 mil. kn), no da se nastavlja okrupnjavanje u toj branši dokaz je i to što je sisačka mlinsko-pekarska tvrtka Mlin i pekare u ožujku izvijestila o namjeri dobrovoljnog preuzimanja Zagrebačkih pekarni Klara.

Najbolji mlinar – Mlin

Klara je kao trećeplasirana na Fininoj ljestvici lani imala 195,6 mil. prihoda, 11 mil. kuna više, ali je poslovala bez dobiti, dok su Mlin i pekare sa 632,8 mil. kuna prihoda u 2018. (oko 85 mil. kn više nego 2017.) te s dobiti većom za oko 10 mil. kn, prvi na top ljestvici mlinske industrije, koja je lani ukupno uprihodovala 1,45 mlrd. kuna, 1,5% više nego godinu ranije. Dobit sektora iznosila je pak 80 mil. kn i za 46,5% je veća nego 2017., kada je poslovala s gubitkom od 172,3 mil. kuna – i to najviše zahvaljujući drugoplasiranom Granoliju. Tvrtka je ostvarila 384,2 mil. kn prihoda i 61,8 mil. kn dobiti, nakon krize koju je prošla s Agrokorom, dok su trećeplasirani Čakovečki mlinovi. Oni su pak, tvrde, u fazi traženja potencijalnih partnera u mogućim scenarijima ulaganja i prodaje, 192,2 mil. kn i 17,2 mil. kn dobiti.

Direktorica Žitozajednice Nada Barišić kaže kako unatoč enormnom uvozu smrznutog kruha i peciva (koje trgovci u nas samo dopeku) – domaćim pekarima rastu i proizvodnja i prihodi. Samo je pitanje dokad, s obzirom na aktualno preuzimanje najvećih pekarskih igrača od strane stranih investitora.

– Njima sigurno neće biti zanimljivo domaće brašno, odnosno pšenica, koje sve manje meljemo pretvarajući se u sirovinsku bazu za Talijane – kaže Barišić. Još unazad 10-ak godina trošili smo i 650 tisuća tona domaće, a sad jedva 400 tisuća, od čega je 60.000 t sjemenske, što se najpogubnije odražava na poslovanje mlinarske branše.