Prošla je i 2015. godina, a radovi na gradnji pelješkog mosta nisu počeli. Ni stvarno ni fiktivno, kao kad je 2005. i 2007. nepostojeće radove svečano otvarao tadašnji premijer Ivo Sanader.
Bivši ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić optimistično je najavljivao da će se natječaj za gradnju mosta koji će spojiti Hrvatsku raspisati u zadnjem kvartalu 2015., no to se nije dogodilo. Prolazi i prvi kvartal 2016., a natječaja za most nema. Novi ministar prometa Oleg Butković očekuje da bi radovi mogli krenuti krajem ove godine. I dok je izvjesno da bi, nakon što pošaljemo u Europsku komisiju aplikaciju za sufinanciranje gradnje pelješkog mosta i raspiše se natječaj za izvođača radova u drugoj polovici ove godine, gradnja mosta napokon mogla početi, iz dijela građevinskih krugova i dalje stižu povici: Most je velika prijevara, trebamo podmorskim tunelom spojiti Hrvatsku! Jedan od njih je i inženjer Stanko Ferle koji je s kolegom izradio predstudiju rješenja za tunel s dva vozna traka, a čija bi gradnja stajala 93 milijuna eura. To je četiri puta manje od projekta mosta čija je vrijednost, zajedno s pristupnim cestama, procijenjena na 380 milijuna eura.
Iako je predstudija povezivanja teritorija Hrvatske koju su izradili francuski konzultanti iz tvrtke Safege te studija izvodljivosti koju su pak izradile mađarske tvrtke Trenecon COWI i Fomterv dale prednost mostu, zagovaratelji tunela smatraju da su u tim studijima prikazani pogrešni podaci o troškovima gradnje tunela, a koji su procijenjeni na više od 570 milijuna eura.
Tunel koji su osmislili inženjeri Ferle i kolega, a koji oni nazivaju podvodni most, gradio bi se od prednapetog betona, a postupak gradnje bi bio, kažu, novitet u podmorskoj tunelogradnji pa su ga i zaštitili kod Hrvatske autorske agencije. Tunel bi bio nošen po Arhimedovu zakonu i minimalno bi opterećivao tlo. Može se, ističe Ferle, koristiti u svim vremenskim prilikama pa i za oluje, a ne bi smetao ni pomorskom prometu BiH. Gradnja tunela trajala bi oko dvije godine. Vrijeme gradnje mosta se procjenjuje na tri do tri i pol godine. Tunel bi bio dug 2,4 kilometra, 200 metara manje od mosta koji se planira graditi. Svoju studiju o gradnji tunela poslali su ministarstvima zaštite okoliša i prometa te Hrvatskim cestama, ali nikad nisu dobili nikakav odgovor. No dobili su zato priznanje od njemačkog uglednog stručnog časopisa Bauingenieur koji je 2014. objavio članak s nacrtima i troškovnikom pelješkog podmorskog tunela. Ferle kao argument za tunel navodi i podatak da je planirana gradnja mosta između Njemačke i Danske (Fehmarnbeltquerung) zamijenjena odlukom o gradnji potopljenog tunela, a taj projekt vrijedan je 5,5 milijardi eura. Isto tako navodi i podatak da je priča o pelješkom mostu u Hrvatskoj počela 2005., samo godinu dana nakon što je dovršen grčki most Rio-Antirio, koji je iste dužine, a stajao je čak 780 milijuna eura.
dosta je mudrovanja.na početku,tunel je možda jeftiniji,ali u konačnici sigurno nije.potrošak struje za rasvjetu i ventilaciju a i cijelokupno održavanje, sigurno bi nakon dužeg razdoblja bilo skuplje.