Hrvatska obilježava petu godinu od ulaska u Europsku uniju koja je uzor mnogim regijama u svijetu jer je jedinstvena po tome što čini najveći gospodarski prostor na svijetu naseljen s 500 milijuna stanovnika.
EU je najveći davatelj humanitarne pomoći na svijetu, te zasigurno prostor koji u svom genetskom kodu nosi mir i blagostanje. Tako da ne treba čuditi što se upravo taj europski način života gleda kao utočište brojnih obespravljenih i izbjeglih. EU se zakoni temelje na osnovnim ljudskim pravima, na vrijednostima slobode, demokracije, vladavine prava i tolerancije i prihvaćanja različitosti, ali sve su to vrijednosti za koje se EU borila stoljećima koliko riječima toliko i oružjem. Znamo li što znači biti Europljanin, ili jednostavno tako olako shvaćamo blagodati EU kada pogledamo na svijet gdje se trenutno vodi 40-ak ratova i godišnje gine 170.000 ljudi. Jesmo li svjesni ove privilegije i ovog neba iznad nas kojim smo blagoslovljeni jer možemo uživati u miru gdje smo otvoreni kao društvo, da sa susjedima trgujemo umjesto da ratujemo.
Svjesni smo toga da EU podrhtava i da stoji na prekretnici kao nikad, podijeljena na sjever i jug, na istok i zapad i da je toliko malo zajedništva. Sve se to odvija zbog nemoći nacionalnih vlada koje su oslabljene populizmom i radikalizmom te su paralizirane strahom da bi mogli biti gubitnici na sljedećim izborima. Snažna je tu i konfrontacijska politika unutar EU te balkanizacija EU kojom se pokušavaju blokirati tuđe ideje ne mareći uopće o budućnosti EU i njenom razvoju. Zabrinjava rast popularnosti antisistemskih stranaka i inicijativa koje pozivaju na izlazak iz EU i NATO-a. Oni bi rušili sisteme i promotori su novih samo njima znanih pravila koji nemaju nikakve veze sa stvarnim realnim stanjem, to su stranke koje polako nazivaju i strankama opasnih namjera, koje nude rušenje sustava, ali ne nude rješenja. Organizacije i inicijative koje bi iza sebe da dođu na vlast ostavile pustoš i kaos.
Primjer je tu i Velika Britanija i organizacije koje su potegnule pitanje Brexita, a kada su uvidjele kakvu su štetu nanijele, gubitak radnih mjesta, pad funte, najveći zagovarač Brexita je dao ostavku na svoju poziciju. Unatoč još uvijek velikim problemima koji pogađaju hrvatsko društvo, nezaposlenost, odljev mladih obrazovanih, korupcije i klijentelizma, unatoč ogromnom konkurentnom 500 milijunskom tržištu na kojem se Hrvatska kao mala zemlja treba boriti za svoj položaj, moramo priznati da je Hrvatska ipak postala bolje društvo i da je napredovala u raznim domenama te poprilično profitirala ulaskom u EU. Teško to sve dolazi do izražaja jer medijski prostor zatrpavaju diskusije negativnih trendova, nametnutih ideoloških floskula dok se pozitivni pomaci relativiziraju ili podrazumijevaju.
Gospodarski rast koji bilježi Hrvatska i rast BDP-a i izlazak iz krize nije došao slučajno i najvećim je dijelom zasluga i postignuće članstva u EU. Članstvo je prisililo Hrvatsku na konsolidaciju financija, smanjenje korupcije, ali i da se gradi kao pravna država. Taj put oporavka nije brz i jednostavan, ali gledano izvana, s distance, zahvaljujući ulasku u EU kao zajednici demokratskih vrijednosti, Hrvatska ipak osjetno bježi zemljama u regiji koje nisu u EU.
juratovicu zasto se ne vratis u bolje drustvo ... u pet godina zbog jarma eu hrvatsku je napustilo 400 tisuca mladih ljudi ....juratovicu hrvatska se preoblikuje u polupustinju ...dodji pa se uvjeri....