Izmjene Zakona o parničnom postupku koje bi se htjelo uvesti od 1. rujna, a za koje je ministar pravosuđa Ante Šprlje jučer na okruglom stolu rekao da su rađene i za bivše Vlade, trebaju povećati učinkovitost i kvalitetu pravosudnog sustava, što traži i Europska komisija. Pred sud i stranke stavljeni su veći zahtjevi i stroža pravila radi sužavanja prostora za odugovlačenje postupka, kaže Đuro Sessa, sudac Vrhovnog suda (VS) i član radne skupine za izmjene ZPP-a.
No i to ima granice jer postupak mora biti i dovoljno fleksibilan da omogući svim strankama pod istim pravilima zaštitu njihovih prava, kaže Sessa. Evo značajnijih izmjena.
Ročište na daljinu
Sud će moći održati ročište “na daljinu” preko audiovizualnih uređaja. Svjedoci neće morati putovati? Ročište i putem Skypea?
– Intencija je bila kad god je moguće smanjiti troškove postupanja, a kada postoje mogućnosti, ročište održati videovezom. Mislim da se neće moći putem Skypea zbog formalnosti koje vrijede za pravnu pomoć među sudovima – kaže Sessa.
Dopisivanje e-mailom
Stranke će i u građanskim parnicama, kao sada u trgovačkim sporovima, bez posredovanja suda jedna drugoj moći slati pismena e-mailom, poštom i na drugi način koji omogućuje dokaz predaje.
Parnični troškovi
Po uzoru na praksu austrijskih sudova, kaže Sessa, izmjenom pravila o pravu na troškove postupka želi se izbjeći nedosljednu i nejednaku primjenu labavog pravila o pravu na troškove razmjerno uspjehu u sporu. Sud će utvrđivati samo visinu i opravdanost troškova one strane koja je uspjela u sporu više od 50 posto. Ako u sporu vrijednom 100.000 kuna tužitelj uspije 60%, a tuženik 40%, tužitelj će imati pravo na 20% svog troška.
Dostava presude
Presuda se mora izraditi i otpremiti u roku od 15 dana od dana objave (iznimno još 15 dana ako odobri predsjednik suda). Presuda će biti osam dana na e-oglasnoj ploči sudske web-stranice (praktičari inzistiraju na stalnoj bazi prakse županijskih sudova), a po isteku osmog dana smatra se dostavljenom strankama. Od tada se računaju rokovi za podnošenje pravnog lijeka, ovršnost odluke i stoga se, kaže Sessa, pokušao naći odgovor na jednu od prepreka bržem provođenju presuda. Sessa se jedino boji da će ta odredba “proći ispod radara” javnosti i, kada za stranku nastupe posljedice, da će se onda mediji, udruge, skriveni i otkriveni lobisti iščuđavati i za sve kriviti suce proglašavajući ih korumpiranima.
Revizija Vrhovnom sudu
VS se, kaže Sessa, nalazi u nemogućoj situaciji zbog dvojnog režima revizije. Nakon preduge pasivnosti, pokušat će se s modelom koji funkcionira u Sloveniji.
– Dvojni režim sada propisuje nejednakost stranaka jer pristup VS-u i razlozi kad se to omogućuje nisu za stranke isti. VS ne može osigurati jedinstvenu primjenu zakona i ravnopravnost svih u primjeni. Izmjene će omogućiti da svaki predmet bude otvoren za preispitivanje po VS-u. Stranka će prvo tražiti dopuštenje za podnošenje revizije tako što će uvjeriti sud da se radi o pitanju koje zavređuje interpretaciju VS-a i time jedinstvenu primjenu zakona, a u drugoj fazi podnosi reviziju sa svom relevantnom argumentacijom. Samo tako VS može ostvariti ustavnu ulogu i zbog toga je ESLJP u više odluka izrekao stav da ograničenje u pristupu najvišem sudu nije povreda prava na pristup sudu jer uloga VS-a je prije svega ujednačavanje sudske prakse.
Ogledni postupak
Ogledni postupak moguć je kad su u većem broju pokrenuti slični sporovi ili se to u kraćem razdoblju očekuje, a rješenje kojih ovisi o istom pravnom pitanju važnom za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu. Pojednostavljeno, kad sud prvog stupnja dijagnosticira veći broj sporova u kojima odluka ovisi o tumačenju neke norme ili pitanja (npr. koji kolektivni ugovor primijeniti, kako tumačiti odredbu zakona, ugovora...) od VS-a zatražit će da zauzme stanovište kako bi se u nastavku svi sporovi te vrste rješavali primjenom zauzetog stava VS-a. Slično institutu prethodnog pitanja pred Europskim sudom. Tako će se izbjeći različite odluke sudova u situacijama kad nema procesne mogućnosti da se stranke obrate najvišem sudu, npr. o pravu prosvjetara na otpremnine ili vojnika na naknadu za prekovremeni rad.
Hrvatskom pravosuđu je potrebnija lustracija nego digitalizacija!