Skladišta prirodnog plina, unatoč dobroj popunjenosti na početku sezone grijanja, prazne se brže od očekivanog, a ključni faktor koji dodatno ove godine komplicira situaciju na tržištu je prekid ruskog plina preko Ukrajine. Ugovor o tranzitu ruskog plina kroz Ukrajinu istekao je 31. prosinca 2024., a Kijev je jasno poručio da nema namjeru produžiti ga. Ova odluka znači gubitak oko 15 milijardi kubičnih metara plina godišnje, koliko je ove godine došlo u Europu preko Ukrajine, što trenutačno predstavlja oko 5% ukupnog europskog uvoza.
Razvoj situacije podsjeća na ranije energetske krize izazvane smanjenjem ruskih isporuka, poput onih iz 2006. i 2009. godine, kada su nesuglasice između Rusije i Ukrajine rezultirale privremenim prekidom dotoka plina u Europu. Tada su mnoge zemlje osjetile posljedice, od smanjenja opskrbe do rasta cijena energenata, a Hrvatska nije bila iznimka. No, za razliku od tih godina, Europa je danas bolje pripremljena. Diversifikacija opskrbnih pravaca, rast kapaciteta za uvoz ukapljenog prirodnog plina (LNG) i povećana ulaganja u skladišne kapacitete umanjuju rizike od većih poremećaja.
Unatoč svemu, pitanje ostaje: što prekid ruskog plina preko Ukrajine znači za Europu, ali i za Hrvatsku? Je li europska energetska sigurnost zaista postignuta ili nas očekuju novi pritisci na cijene i opskrbu?
Brže pražnjenje skladišta zbog hladnijeg vremena
Nakon dvije blaže zime, trenutačne prognoze sugeriraju nešto hladniju sezonu, što je već rezultiralo većom potrošnjom plina u studenom i prosincu. Pritom je slabija proizvodnja energije iz vjetra povećala oslanjanje na prirodni plin u proizvodnji električne energije, što je ubrzalo pražnjenje skladišta. Trenutačno su skladišta popunjena oko 80%, što je ispod petogodišnjeg prosjeka za ovo doba godine. Ipak, stručnjaci procjenjuju da će, čak i uz prosječnu zimu, skladišta ostati funkcionalno iskoristiva do kraja sezone grijanja.
LNG kao ključni oslonac
Ukapljeni prirodni plin igra sve važniju ulogu u europskoj opskrbi. Tijekom prošle godine, Europa je uspjela privući dodatne količine LNG-a, a predviđa se da će ove zime osigurati još četiri milijarde kubičnih metara više nego prošle godine. Azijska potražnja za LNG-om, koja je ove godine snažno porasla, mogla bi povećati konkurenciju između Europe i Azije. Međutim, dosadašnji pokazatelji sugeriraju da Europa uspješno osigurava potrebne količine.
Stabilnost u 2025.
Tržište plina u Europi trenutačno pokazuje stabilnost, poglavito jer su jasna očekivanja . Predviđa se da će referentna cijena plina tijekom 2025. biti niža u odnosu na trenutačne da će nova LNG postrojenja i dodatni izvori opskrbe uravnotežiti tržište. Očekuje se rast kapaciteta iz novih LNG postrojenja u Kanadi i Meksiku, dok se Europa se priprema za 2026., kada će na tržište doći značajni kapaciteti LNG-a iz Katara, što će dodatno stabilizirati tržište.
Plin kao siguran energent za Europu i Hrvatsku: optimističan pogled u budućnost
Unatoč izazovima koji prate energetsko tržište, prirodni plin i dalje ostaje ključni energent za Europu i Hrvatsku. Ulaganja u infrastrukturu, diversifikacija izvora plina i tehnološke inovacije općenito stvorili su temelje za energetsku stabilnost, čak i u uvjetima političkih i geopolitičkih previranja koja su nažalost zakomplicirali situaciju na tržištu. Prekid dotoka ruskog plina preko Ukrajine svakako predstavlja izazov, ali i Europa je danas znatno otpornija nego u prošlosti. Važno je napomenuti i da prirodni plin, osim gospodarskog značaja, igra ključnu ulogu u tranziciji prema zelenijoj budućnosti. Kao energent s nižim emisijama CO₂ u usporedbi s ugljenom i naftom, plin predstavlja prijelazno rješenje koje omogućava smanjenje utjecaja na okoliš, dok se paralelno razvijaju obnovljivi izvori energije.
Za Hrvatsku, plin ostaje ključni oslonac, ne samo kao energent za kućanstva i industriju već i kao strateški alat za jačanje geopolitičke važnosti zemlje. Skladno balansiranje između domaće proizvodnje, uvoza putem LNG terminala i razvoja obnovljivih izvora energije osigurava stabilnost, konkurentne cijene i sigurnost opskrbe.
Gledajući u bližu budućnost, jasno je da Europa i Hrvatska imaju priliku pretvoriti izazove u prilike. Energetske krize kroz povijest naučile su nas o važnosti ulaganja u održive i raznolike izvore energije. Današnja infrastruktura, zajedničke europske strategije i politička suradnja omogućile su da prirodni plin nastavi igrati ključnu ulogu u energetskoj sigurnosti, dok istovremeno omogućuje korak bliže zelenoj tranziciji.
Optimistični signali dolaze i s globalnog energetskog tržišta, plin se sve više pozicionira kao pouzdano, održivo i dugoročno rješenje za energetsku sigurnost, stoga za Hrvatsku i Europu prirodni plin nije samo energent sadašnjosti – on je most prema održivoj budućnosti.
Sadržaj nastao u suradnji s PPD.
