Iza nas je jedno pakleno ljeto s nezapamćeno dugim toplinskim valovima u kojima su se temperature penjale i do 40 stupnjeva. Klime su u većini kućanstava, bar onih koji je imaju, radile po cijele dane i noći, a računi za struju mnogima su se udvostručili. Jednako toplo je bilo i na Jadranu, kao i u unutrašnjosti. Trava je u parkovima spaljena, zemlja je žedna, a mnogi gradovi u unutrašnjosti čak su savjetovali da se voda koristi razumno, odnosno da se suzdrži od zalijevanja vrtova, cvijeća ili pak travnjaka...
Prema svemu sudeći, klima se u Hrvatskoj mijenja, zime su sve toplije, a ljeta neizdrživa. Proljeće ove godine kao da nismo niti imali ili pak jesmo, ali u veljači i ožujku kada je trebala biti zima. Zbog toga smo pitali umjetnu inteligenciju kakvo nas vrijeme očekuje u budućnosti, odnosno kakve su prognoze za 2050. godinu, ali i za 50 godina od danas. Ono što nam je ChatGTP napisao zabrinjavajuće je, no ne razlikuje se puno od onoga na što upozoravaju brojni klimatolozi.
Klimatske prognoze za Hrvatsku u budućnosti, prema sadašnjim modelima i istraživanjima, sugeriraju značajne promjene u vremenskim uvjetima uslijed globalnog zatopljenja. Razmotrimo kako bi to moglo izgledati 2050. godine, kao i za 50 godina, dakle oko 2070.-2080. godine.
Prognoza za 2050. godinu - Do sredine stoljeća, Hrvatska će vjerojatno iskusiti:
Ljeta:
Toplija ljeta: Prosječne temperature ljeti mogle bi porasti za 2-3°C u odnosu na današnje vrijednosti. Očekuje se sve više ekstremnih vrućina, s povećanim brojem dana kada temperatura prelazi 35°C, osobito u kontinentalnim dijelovima (Slavonija, Zagreb) i na obali (Dalmacija, Istra).
Toplinski valovi: Učestalost i trajanje toplinskih valova znatno će se povećati, uzrokujući zdravstvene i ekonomske probleme, posebice u gradovima.
Manjak oborina: Suša će biti česta pojava, što će imati ozbiljne posljedice na poljoprivredu, posebno u južnim dijelovima zemlje. Oborine će se smanjiti, a ljetne kiše će biti rijetke i intenzivnije, što može uzrokovati bujične poplave.
Zime:
Blage zime: Zime će postati znatno toplije, s prosječnim temperaturama koje će porasti za 1-2°C. Kontinentalni dijelovi Hrvatske mogu očekivati manje dana s mrazom, a snijeg će biti rjeđa pojava, osobito u nižim područjima.
Više kiše: Iako će ukupna količina oborina zimi ostati slična, kiša će sve više zamjenjivati snijeg, čak i u planinskim područjima, osim na većim visinama (npr. Velebit, Dinara).
Ekstremne vremenske pojave:
Veća učestalost oluja i poplava: Intenzivnije kiše i oluje postat će češće, osobito u prijelaznim razdobljima, poput proljeća i jeseni.
Podizanje razine mora: Obalne regije, osobito nizinska područja poput delte Neretve i dijelova priobalnih gradova, suočit će se s većim rizikom od poplava zbog porasta razine mora.
Prognoza za razdoblje 2070.-2080. - Ako globalne emisije stakleničkih plinova nastave rasti, klimatski uvjeti za 50 godina mogli bi biti još drastičniji.
Ljeta:
Ekstremne temperature: Ljetne temperature mogle bi porasti za dodatnih 3-5°C u odnosu na današnje vrijednosti, s ekstremnim vrućinama koje će biti redovite. Dani s temperaturama iznad 40°C postat će normalni, osobito u unutrašnjosti Hrvatske.
Duge suše: Sezonske suše trajat će duže i biti intenzivnije, što će izazvati ozbiljne posljedice za poljoprivredu, šumarstvo i vodne resurse. Zalihe vode bit će pod pritiskom, a oborine će i dalje biti rijetke, ali intenzivnije kad se dogode.
Zime:
Zime bez snijega: U većem dijelu Hrvatske snijeg će postati rijetkost. Čak i u kontinentalnim regijama, snježni pokrivač bit će slab i kratak. Planinska područja će imati znatno manje snijega, što može negativno utjecati na zimsku turističku industriju.
Toplije zime: Zime će biti još blaže, s minimalnim brojem dana ispod nule, čak i u hladnijim regijama zemlje. Padaline će se pretežno javljati u obliku kiše.
Ekstremne vremenske pojave:
Česte poplave i oluje: Kišni periodi bit će kraći, ali s jačim olujama i obilnijim oborinama, što će povećati rizik od poplava, posebno u urbanim područjima.
Rast razine mora: Niska obalna područja suočit će se s velikim prijetnjama od podizanja razine mora. Neki priobalni gradovi možda će morati razviti prilagodljive infrastrukture ili se suočiti s gubitkom zemljišta.
Generalna klima u budućnosti
Hrvatska će postati zemlja s tipičnim obilježjima mediteranske i suptropske klime. Ljeta će biti duga, suha i vruća, dok će zime biti blage i vlažne, ali bez značajnih količina snijega u većini regija. Sve veći utjecaj globalnog zatopljenja znači i promjene u ekosustavima, poljoprivredi te svakodnevnom životu stanovništva, uz potrebu za prilagodbom na nove uvjete.
GALERIJA Pitali smo umjetnu inteligenciju kako će hrvatski gradovi izgledati za 100 godina. Rezultati su fascinantni